1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Konferencije Culturelink i Eurocities u Zagrebu

Protekloga je vikenda Zagreb bio svjetski centar kulturne politike. Održane su dvije važne međunarodne konferencije koje su okupile više stotina stručnjaka. Ona veća bila je Druga svjetska konferencija mreže za proučavanje kulturnog razvoja i suradnje Culturelink, a druga – iako nešto manja, ništa manje važnije – bila je forum predstavnika velikih europskih gradova udruženih u mrežu Eurocities.

„Dinamika komuniciranja – novi putovi i novi akteri“ bila je tema je konferencije mreže Culturelink na kojoj je sudjelovalo od 200 eminentnih stručnjaka s područja kulturnih politika, komunikologije i međunarodne kulturne suradnje. Ta je suradnička platforma osnovana 1989. godine i danas okuplja više od 1000 članova iz 105 zemalja, a za Hrvatsku je osobito važno što su osnivači mreže – UNESCO i Vijeće Europe – za sjedište odabrali Institut za međunarodne odnose u Zagrebu. Cilj skupa bilo je raspravljati o sadašnjem stanju i budućnosti komuniciranja i umrežavanja na globalnom planu, doznali smo od od Biserke Cvjetičanin iz IMO-a: «Ta tema je izabrana upravo stoga što su se posljednjih deset godina zbile velike promijene koje su donosili globalizacijski procesi, procesi integracije i dezintegracije. Sve te promjene naravno da su se izražavale i kroz mrežu Culturelink.»

Prva svjetska konferencija mreže održana je prije deset godina također u Zagrebu, a među sudionicima jučer završene druge konferencije, bili su mnogi ugledni stručnjaci sa svih strana svijeta poput Joosta Smiersa s Umjetničke škole u Utrechtu, Colin Mercer iz britanske organizacija Kulturni kapital ili Cees Hameling sa Škole za istraživanje komunikacija iz Amsterdama s kojega smo zamolili za komentar jedne od najvažnijih točaka zagrebačkoga zasjedanja. Središnja sesija konferencije bila je, naime, posvećena pitanjima kulturne raznolikosti, multikulturalizma i novih kulturnih identiteta i to ususret jesenskoj Generalnoj konferenciji UNESCO-a na kojoj bi se trebala prihvatiti Konvencija o zaštiti raznolikosti kulturnih sadržaja i umjetničkih izraza. «Ja pripadam među one koji imaju pomalo ciničan stav prema toj konvenciji. Daju se deklarativne izjave o kulturnoj raznolikosti, njezinoj zaštiti i promociji… No, to je ipak samo jedan komad međunarodnog zakona. Vlade imaju jednu predivnu tradiciju ispisivanja krasnih stvari, i zatim ne činjenja ničega da se one i provedu. Kada pogledate konvenciju sve je divno i krasno: transparentnost, suradnja, zaštita ljudskog dostojanstva, pa čak i fondove koji daju sredstva za sve to. No kada ste u ovom poslu gotovo 40 godina, često nailazite na slične inicijative. U prijedlogu te konvencije vidim jedino inspirativan dokument za sve one naklonjene kulturnoj raznolikosti, no smatram da taj instrument neće izazvati veliki napredak. Zanimljivo je da konvencija mora biti inkorporirana i u okvir međunarodnog trgovačkog zakona zbog odredbi o razmjeni intelektualnog vlasništva, a Svjetska trgovinska organizacija mnogo je moćnija od UNESCO-a. i ima ponešto drugačije prioritete…», ispričao nam je Nizozemac Cees Hamelink. Istovremeno s konferencijom Culturelinka, koja se odvijala u Muzeju Mimari, u Gliptoteci HAZU- a sastančili su predstavnici 30-ak gradova iz 16 zemalja. Radilo se o susretu mreže europskih gradova Eurocities, u čijem radu sudjeluje ukupno 100-njak gradova. Uz naglasak na kulturnoj politici i strategiji gradova bivšeg istočnog bloka, razmjenjivala su se iskustva koja bi trebala uroditi i nekim konkretnim zajedničkim projektima. O naglascima sastanka Andrea Zlatar iz zagrebačkog gradskog poglavarstva: «Razlike su dosta velike jer svaki grad ima svoju specifičnu situaciju. Čini se da je dalkeo najteže Sarajevu zbog razlike u načinu funkcioniranja gradske i kantonske vlasti. Ovlasti financiranja koje Grad Sarajevo ima u kulturi su relativno male, tamo je sve na razini ministarstva. Međutim što se tiče gradova poput Rige i Villnusa, tamo su brži pojedinačni projekti, ali se i ti gradovi muče s velikom transformacijom bivšeg socijalističkog sustava u jedan modreni europski način financiranja kulture. Problem je uvijek u tome što raditi s velikim institucijama, kako otvoriti tržište bez velikih opasnosti i šteta koje donosi komercijalizam i okretanje čistom tržištu», pojasnila je Zlatar te dodala da Zagreb za tim promjenama kaska u sasvim zadovoljavajućem ritmu, jer nešto sporija transformacija znači i lakše uočavanja i otklanjanje problema. Dodajmo da je zagrebački susret europskih gradova označio i početak konkretne suradnje Zagreba i Nottinghama na projektu Muzeja suvremene umjetnosti. Oba grada, naime, gotovo paralelno grade takve centre pa će kroz suradničku platformu razmijeniti iskustva, ali i inicirati stvaranje umjetničkih radova za funduse oba muzeja.