Konferencija vlada o novom EU - sporazumu

Ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije početom ovog tjedna službeno su započeli pregovore o novom europskom reformskom sporazumu. Portugalsko predsjedništvo željelo bi da se do sastanka na vrhu sredinom listopada u Luksemburgu ti pregovori okončaju, nakon čega bi se sporazum mogao ratificirati u zemljama članicama. Zadnja konferencija vlada zemalja Europske unije počela je u listopadu 2003. godine i na njoj su se dobrih osam mjeseci vodili pregovori o europskom ustavnom ugovoru, kojeg je razradio europski konvent, ali koji nije preživio niti godinu dana.

Kako spriječiti neuspjeh konferencije ?

Građani Francuske i Nizozemske nisu prihvatili taj dokument i time su doveli do prve velike krize u već proširenoj Europi. Novo pokrenuta konferencija vlada trebala bi razraditi novi sporazum. I sada je neizvjesno kakav će biti ishod pregovora. Doduše, na zadnjem sastanku na vrhu u lipnju šefovi država i vlada mandat su tako ograničili da bi se sada zapravo trebali baviti samo još tehničkim pitanjima. No stalno ukazivanje na tu stratešku činjenicu ne može spriječiti da samosvijesne članice, prije svega Poljska vlada, prijepor o moći i utjecaju i dalje vode s ciljem zaštite vlastitih interesa.

Bez obzira što većina članica trenutno pokušava ignorirati ovo pitanje i ukazuje na tehničku strukturu konferencije, to se pitanje ipak neće moći zaobići. Na kraju će ipak trebati proći dvije procedure odlučivanja da bi se reformski sporazum uopće mogao provesti. Kao prvo, sporazum o promjenama moraju jednoglasno prihvatiti svih 27 šefova država i vlada. Najkasnije se tada može ponovno govoriti o političkoj dimenziji. Zbog toga su pregovori nužni i ujedno tako teški. Poljska europska politika vrlo je snažno ideološki obojena, kao što u kratkoj povijesti članstva u Europskoj unije još nije bio slučaj, bez obzira što su se posljednjih dana mogli čuti i pomirljivi tonovi.

No ukoliko se ovo pitanje iz Varšave zakotrlja, ono će ubrzo potaknuti i ostale zemlje koje će se htjeti izboriti za vlastite interese. A upravo bi se to, prema riječima zagovornika sporazuma, trebalo izbjeći na konferenciji vlada, što neće biti ni najmanje lagan zadatak. Ratificiranje sporazuma o promjenama neće biti ništa lakši zadatak. Za sada je samo Irska najavila referendum. No glasovi u Danskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji koji to isto traže, mogli bi postati sve snažniji. Ni u kom se slučaju ne može isključiti mogućnost da se ponovi katastrofa iz 2005. godine, kada su Francuzi i Nizozemci odbili prihvatiti europski ustav. Stoga je glavni motiv konferencije, a tome se priključuju čak i najveći skeptici, spriječiti ponavljanje neuspjeha od prije dvije godine.