1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Konačno kazna čuvarima Auschwitza?

Zločini ne mogu zastarjeti. Pravda nema rok trajanja, kaže predsjednik Središnjeg židovskog vijeća u Njemačkoj Dieter Graumann, povodom odluke Suda da protiv 51-og čuvara logora Auschwitz-Birkenau povede postupak.

Das verschneite Eingangstor der Gedenkstätte Auschwitz (Bild entstand auf einer internationalen Begegnungsreise des Maximilian Kolbe Werks Ende Januar und wird der DW kostenfrei vom Teilnehmer der Reise, dem Dortmunter Nachwuchjournalisten Jan Schulte, zur Verfügung gestellt); Copyright: Jan Schulte***via Sabine Damaschke

Begegnungsprojekt Auschwitz

Centrala u Ludwisburgu za razjašnjavanje nacističkih zločina odlučila je, kako prenosi medijska grupa WAZ, pokrenuti predistražni postupak protiv bivših čuvara koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Centrali su poznata imena i adrese osumnjičenih, piše Berliner Zeitung, pozivajući se na državnog tužitelja i voditelja ove ustanove Kurta Schrimma. Bivšim čuvarima i čuvaricma logora sada je devedeset ili više godina. Optužba protiv njih glasi: sudjleovanje u ubojstvu.

Bivši čuvar u koncentracijskom logoru John Demjanjuk koji je osuđen 2011.

Bivši čuvar u koncentracijskom logoru John Demjanjuk koji je osuđen 2011.

Broj osumnjičenih, koji bi mogli biti izvedeni pred sud, mogao bi se popeti na 80 pa čak i 90 osoba. Jer, Centrala u Ludwisburgu planira proširiti istragu i na druge koncentracijske logore, rekao je Kurt Schrimm za radio postaju Deutschlandfunk. Sve je počelo izvođenjem pred sud Ukrajinca Johna Demjanjuka, kojeg su tijekom Drugog svjteskog rata prisilno bili mobiliziralii pripadnici SS postrojbi. Presudom protiv njega 2011. učinjen je presedan. Berliner Morgenpost piše da je sada dovoljno dokazati nekome da je bio član zloglasnih SS postrojbi pa da bude optužen za sudjelovanje u ubojstvima. Schrimm međutim kaže da u slučaju čuvara logora to nije dovoljno za pokretanje procesa, već se mora dokazati da su oni uistinu djelovali i aktivno doprinosili zločinima. Centrala u Ludwisburgu tek je na početku posla. Problem je i poodmakla starosna dob bivših čuvara.

Prekasno?

Profesor povijesti prava dr. Mathias Schmoeckel ne misli da je proces suvišan ili da je za njega prekasno. "Sud ovdje ima važnu ulogu a to je razjasniti šta se događalo u ratu. On sastavlja komadiće mozaika i u stanju je odrediti stupanj krivnje. Taj sud ima zadatak ne samo rasvijetliti zločine nego i dovesti do pokajanja ali i uopće suočavanja sa zločinima u smislu da se u društvu točno zabilježi kakav se zločin dogodio".

Bivša zatvorenica Jadwiga Bogucka.

Bivša zatvorenica Jadwiga Bogucka. Žrtve očekuju pravdu.

Izgledi da bi optuženi mogli dobro podnijeti ili čak preživjeti suđenje su mali, dodaje profesor Schmoekel. Još manje se može očekivati da oni, koji ne umru do izricanja presude, budu u stanju da odslužiti kaznu, jer su prestari. „Mora se uzeti u obzir da su zločini imali čudovišne dimenzije. Ranije to nitko nije mogai ni zamisliti. Bilo je mukotrpno teško razdvojiti kolektivnu od pojedinačne krivnje i naravno prikupiti dokaze da bi se pojednicima mogla dokazati krivnja. Zapravo su tek procesi za zločine u Auschwitzu koji su trajali od 1965. do 1970. otvorili ljudima oči, kakvi su zločini i koliko je nepravde počinjeno i to ne samo u vrhu već i na nižim razinama. Razjaasnilo se da zločinci nisu bili samo krupne ribe već da je u koncentracijskim logorima postojalo i osoblje, koje se može optužiti za pojedinačne zločine, ali i da se može sakupiti dovoljno dokaznog materijala da bi oni bili osuđeni. Mislim da moramo imati razumijevanja za to što je sve to tako dugo trajalo, iako su počinitelji naravno prestari i prekasno pozvani da odgovaraju za svoja zlodjela .“

I predsjednik Središnjeg židovskog vijeća Dieter Graumann smatra da do procesa mora doći. "Nije prekasno. Pravda ne poznaje nikakvo zastarijevanje zločina. Nije ni problem što su čuvari koncentracijskih logora u poodmakloj dobi. Stvarni problem i razlog zbog kojeg oni tek sada odgovaraju za zločine su ti što je nakon rata došlo do velikih propusta pravosuđa. U cijeloj Njemačkoj je samo 6.500 ljudi osuđeno za nacističke zločine, od toga 1.200 za ubojstva. To je ogroman propust njemačkog pravosuđa i zato i jesu toliko ostarjeli ovi logorski čuvari i čuvarice. Naravno da je s tim trebalo ranije početi ali bolje i sada nego nikada."

Preporuka uredništva