1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Konačno i jedna dobra vijest iz Atene

Pregovori oko reprogramiranja (točnije: oprosta) dijela grčkog duga napreduju. To je koncem radnog tjedna potvrđeno iz Atene, gdje grčka vlada pregovara s međunarodnim bankama. Dogovor se očekuje tijekom vikenda.

Škare i novčanica od 100 eura

Kako "srezati" grčki dug?

Lucas Papademos

Lucas Papademos

"Pod visokim pritiskom" u Ateni grčka vlada raspravlja s bankarima oko modaliteta oprosta većeg dijela grčkog duga. Tako svjetske agencije prenose atmosferu s lica mjesta. No, konkretnog rezultata još uvijek nema. Pregovori se nastavljaju i tijekom vikenda, promatrači očekuju skori dogovor - iako još nije jasno hoće li financijski instituti pristati na grčka potraživanja.

Jedan glasnogovornik Međunarodnog udruženja banaka (IIF) u subotu je u ranim jutarnjim satima potvrdio da će "u djelo doista biti provedeni elementi još neviđenog dragovoljnog oprosta dugova". Prije toga su grčki premijer Lucas Papademos i njegov ministar financija Evangelos Venizelos šest sati pregovarali sa šefom IIF-a Charlesom Dallarom.

Nakon te runde razgovora iz Atene se može čuti poruke poput ove: "Sad se odlučno mora pregovarati kako bi se postigao povijesni 'deal' i Grčku stabiliziralo." Nekoliko grčkih medija danas (21.1.) javlja da pregovori napreduju. Još je doduše otvoreno hoće li veliki vjerovnici, prije svih hedge-fondovi, pristati na zahtjeve Atene. Nesuglasica ima i oko kamatnih stopa za nove grčke državne obveznice - koje bi trebale "zamijeniti" stare, već izdane.

Grčki tisak pretpostavlja da bi se pismeni dogovor, odnosno pismo namjere (Memorandum of Understanding) mogao potpisati najkasnije u ponedjeljak. Taj dokument ipak ne znači da je naporna faza pregovora oko budućnosti prezadužene zemlje definitivno okončana. Proces oprosta (dijela) nacionalnog duga je kompliciran.

Dug i kompliciran proces

A hoće li biti i uspješan, to ovisi o tome koliko će banaka i drugih vlasnika grčkih obveznica doista sudjelovati u "igri", te koliko se novca žele odreći. Spominjala se svota od ukupno 100 milijardi eura.

Dragovoljno odricanje privatnih vjerovnika od potraživanja prema Grcima je odlučujući faktor za drugu fazu "spasa" Grčke. A to je program pomoći od 130 milijardi eura Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda koje će u smjeru Atene "poteći" tek kad se dogovori oprost duga.

Akropola noću

Pregovarači nemaju vremena za uživanje u ovakvim scenama iz grčkoga glavnoga grada

Privatni vjerovnici će, kako je predviđeno, svoje postojeće obveznice zamijeniti za "nove", pritom odustaju od dijela nominalne vrijednosti tih papira i ubuduće pristaju na očekivane niže kamatne stope. Financijeri (države) iz eurozone navodno zahtijevaju kamate ispod 3%.

To je relativno malo za jednu zemlju slabog boniteta kao što je Grčka. Ali, očito i jedini put izlaza iz krize. Svaka viša kamatna stopa bila bi valjda pogubna za Grčku i Grčka se vjerojatno nikada ne bi mogla sanirati.

Bankama je spomenuta kamatna stopa preniska. I ne žele ju prihvatiti. Njihov argument: tako niske kamatne stope nikoga neće motivirati da se dragovoljno odrekne dijela potraživanja.

Autor: dpa/ap/sm

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva