1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kompromis o uslužnim djelatnostima

U zemljama Europske unije približno 70 posto bruto nacionalnog proizvoda ostvaruje se u sektoru uslužnih djelatnosti. No, do sada za tu vrstu rada nije postojalo otvoreno europsko tržište.

Legalno na gradilišta susjednih zemalja

Legalno na gradilišta susjednih zemalja

Europsko povjerenstvo pokušalo je to stanje izmijenti još u veljači ove godine, no Njemačka i Francuska nisu prihvatile nove odredbe zbog straha od spuštanja cijena u tom sektoru. U utorak (30. svibnja) su se ministri ipak uspjeli složiti i nakon višesatnog maratonskog zasjedanja postigli su kompromis.

Dobar dan za Europu

Na međunarodnom tržištu uslužnih djelatnosti trebale bi biti ukinute brojne prepreke, ali ne u tolikoj mjeri kao što se to ranije planiralo. Joachim Wuermeling, državni tajnik u njemačkom Ministarstvu gospodarstva ipak smatra da je u sektoru uslužnih djelatnosti utrt put za porast zapošljavanja. Upravo uslužne djelatnosti čine 70 posto svih gospodarskih aktivnosti u zemljama Europske unije. I Charly McCreevy, povjerenik Europske unije za unutarnje tržište, bio je dobro raspoložen: "To je dobar dan za Europu, otvoreno tržište uslužnih djelatnosti dat će nove poticaje gospodarstvu."
Zbog brojnih birokratskih prepreka poduzetnici i samostalni obrtnici do sada nisu mogli prihvaćati ponude za rad u drugim europskim zemljama. Za to postoji niz primjera: soboslikar iz Njemačke, koji je htio obaviti posao u Belgiji, svoje je posude s bojama smio transportirati samo u prikolici koja je dopuštena u Belgiji. Ili primjer vozača iz Njemačke, koji u Ateni ne smije prevoziti turiste, zato što nema grčko državljanstvo.

Pronađena drukčija rješenja

No, od prvobitnih planova o ukidanju granica tržišta uslužnih djelatnosti ipak nije puno toga preostalo. Tako se ranije predlagalo da ponuđači uslužnih djelatnosti koji obavljaju svoj posao u inozemstvu rade prema odrednicama o uslužnm djelatnostima i cijenama koje vrijede u njihovoj domovini. U Njemačkoj i u Francuskoj se strahovalo da bi to dovelo do spuštanja cijena na tržištu i do socijalnih poremećaja. Tisuće ljudi je prosvjedovalao na ulicama zbog straha od jeftine konkurencije iz istočne Europe - zanatlija ili zdravstvenog kadra, koji bi se zaposlili u Njemačkoj i to prema niskim cijenama kojima Nijemci ne mogu konkurirati. Ali, sada je pronađeno rješenje: u veljači je Europskom parlamentu postignut kompromis koji gotovo nema više ništa zajedničkog sa starim planovima. Sada za ponuđače uslužnih djelatnosti u inozemstvu vrijede odredbe zemlje u kojoj rade, a ne zemlje iz koje dolaze. Na primjer, građevinski poduzetnici trebaju poštivati propise o najnižim dopuštenim nadnicama i radnom vremenu, a to vrijedi i za odredbe o gradnji.

Korak do ukidanja blokade za strane radnike

Savezna je vlada inzistirala na tome da se sektor zdravstva izuzme od novih odrednica, zbog čega su istočnoeuropske članice Europske unije do posljednjeg trenutka odbijale prihvatiti kompromisno rješenje. Europske bi zemlje sada trebale ukinuti odredbe kojima se diskriminira strane radnike. Povjerenik Europske unije za unutarnje tržište Charlie Mc Creevy stoga je uvjeren kako će i ovaj oslabljeni kompromis omogućiti stvaranje stotine tisuća radnih mjesta: "Sve će to bitno utjecati na europsko gospodarstvo," rekao je on.
Sada to još samo treba potvrditi Europski parlament, a onda članice Europske unije imaju vremena najvjerojatnije do 2009. godine za provedbu dogovorenih propisa.