1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kompromis nakon maratonskog summita EU-a

Umjesto sloge, isprva su se na summitu EU-a pojavila nova pitanja koje treba riješiti. Ipak, postignut je kompromis koji osobito odgovara Italiji, a o ostalom se dogovorilo - kako će se dogovoriti.

Šefovi država i vlada zemalja eurozone dogovorili su da se odrede mjere pružanja potpore za Italiju u Španjolsku. Zemlje koje se pridržavaju odredbi o proračunu, mogu dobiti pomoć iz kriznih fondova EFSF-a i EMS-a, najavio je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy. Trenutno Španjolska i Italija plaćaju visoke kamate za svoje obveznice i imaju velike probleme nabaviti svježi novac.

Merkel nakon prvog dana summita

Njemačka kancelarka 'može živjeti' s ovim kompromisom

Budući europski fond ESM pomagat će i komercijalnim bankama - stavka kojoj se osobito protivila Njemačka, smatrajući kako ne treba samo tako pomagati institucije koje su vlastitim špekulacijama upale u nevolje. Zato je učinjen ustupak - ne samo Berlinu, nego i nekim drugim zemljama EU - da će banke tu pomoć "platiti" nadzorom poslovanja. Po svemu sudeći, taj nadzor će provoditi Europska središnja banka. O detaljima tog "lakšeg" pristupa europskom fondu trebalo bi biti dogovoreno na summitu 9. srpnja, ali je želja da fond počne funkcionirati već ovog ljeta.

Talijanska "ucjena" za povoljnije kredite

Mario Monti i Herman Van Rompuy

Talijanski premijer ne želi 'u isti koš' s Grčkom

Španjolska i osobito talijanski premijer Monti su zbog zahtjeva da dobiju pomoć bez dodatnih uvjeta i bez uplitanja "trojke" kakva djeluje u Grčkoj, isprva priječili donošenje paketa mjera za gospodarski rast kakav je nedavno dogovoren u Rimu. Sporazum nije postignut sve do ponoći kad su na summitu ostali samo čelnici 17 zemalja eurozone. Tek kad se uvjet za svjež novac sveo tek na ispunjavanje godišnjih obaveza kakve redovito zadaje Europska komisija, postignut je sporazum i o paketu za gospodarski rast.

Iznos od 120 milijarda predviđen je za europsku konjunkturu i za stvaranje novih radnih mjesta i o njemu su već u Rimu prošlog tjedna razgovarali čelnici Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske. Od predviđenih 120 milijardi eura 10 milijardi će se dobiti povećanjem kapitala Europske investicijske banke (EIB), 55 milijardi eura dolazi iz fondova Europske unije, a dodatnih 60 milijardi dolazi iz EIB. Ostaje još 5 milijardi eura koje bi se namakle financiranjem projekata uz pomoć privatnih investitora.

Formalni, ali i ne tako formalni sporovi

Jean-Claude Juncker

Juncker ostaje predsjedavajući zone eura

Sastanak čelnika Europske unije je počeo potezanjem još jednog pitanja o sjedištu Europskog patentnog ureda. Tu se i München nadao postati sjedištem, a čelnike je iznenadio britanski premijer Cameron zahtjevom da sjedište treba biti London. Konačno je ipak ostalo kod Pariza, a München bi mogao dobiti podružnicu tog ureda.

Mnogo važnije formalno pitanje je bilo, tko bi mogao naslijediti dosadašnjeg predsjedavajućeg skupine eura, Jean-Claude Junckera koji je najavio odlazak početkom srpnja. Kancelarka Merkel se zalagala da to bude njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, ali i Francuska je "gurala" svog ministra Pierrea Moscovicija. Na koncu je Juncker pristao nastaviti obavljati funkciju predsjedavajućeg, ali je i upozorio kako to "nipošto neće obavljati čitav mandat".

Preporuka uredništva