Komplicirano, ali pouzdano

Bundestag raspravlja i odlučuje o novim zakonima. Bira saveznog kancelara i kontrolira rad Vlade. Osim toga svake godine donosi proračun Savezne Republike. Svake četvrte godine njemački narod bira približno 600 parlamentarnih zastupnika.

Parlamentarni se rad odvija u odborima

Zastupnici jedne stranke u Bundestagu formiraju klub, a već prema snazi njihova kluba postavljaju članove raznih odbora – stalnih i privremenih. Tamo se praktično odvija parlamentarni rad, prvenstveno se vijeća o zakonskim prijedlozima, zahtjevima i upitima.

Bundestagom predsjedava predsjednik. Nakon saveznoga predsjednika i predsjednika Bundesrata, on je formalno treći čovjek u državi; nalazi se čak i ispred saveznoga kancelara koji je šef vlade. Predsjednika Bundestaga postavlja najsnažniji klub zastupnika u parlamentu. On predstavlja parlament, vodi sjednice i skrbi za to da se štite prava predstavništva naroda.

Sudjeluju i savezne zemlje

Bundesrat je predstavničko tijelo 16 saveznih zemalja, koje time sudjeluju u procesu donošenja zakona. Bundesrat je sastavljen od 16 šefova pokrajinskih vlada i pokrajinskih ministara. Što više stanovnika ima neka savezna zemlja, to u Bundesratu ima više članova i glasova. Male savezne zemlje poput Bremena na primjer imaju tri, dok velike poput Bavarske imaju šest predstavnika.

Dok neki novi zakon u Njemačkoj stupi na snagu, prolazi nekoliko faza. Zakone predlažu Bundestag, Bundesrat ili Savezna vlada. Nakon toga se na tekstu radi u odborima. Kod glasovanja vrijedi pravilo: svaki je zastupnik obvezan samo svojoj savjesti i slobodno može glasovati. No, često zastupnici glasuju homogeno prema stranačkoj pripadnosti, kako bi ostali vjerni svojim vlastitim političkim načelima te kako bi prema vani demonstrirali jedinstvo. To se zove „stranačka disciplina“ što ne treba miješati sa „stranačkom stegom“, koja je proturječna sa slobodom odlučivanja zastupnika i zbog toga nije dopuštena.

Tko plaća, suodlučuje

Nakon izglasavanja i prihvaćanja u Bundestagu, zakoni odlaze u Bundesrat, gornji dom parlamenta. U zakonodavnom postupku razlikuju se zakoni za koje je potrebna suglasnost i zakoni na koje se može dati prigovor. Zakoni koje moraju provesti pokrajine, u čijem financiranju i one sudjeluju ili koji mijenjaju Ustav, potrebna je suglasnost saveznih zemalja. Ako Bundesrat odbije takav zakon, zakonski prijedlog mora biti upućen u takozvani Odbor za posredovanje. To se tijelo sastoji od 16 predstavnika Bundestaga i Bundesrata. Radi se na kompromisu o kojem Bundestag mora ponovno odlučivati. Odbor može predložiti također usvajanje zakona bez ikakvih izmjena, ali tada suglasnost mora dati Bundesrat.

Svi drugi zakoni su zakoni na koje se može dati prigovor: prigovor Bundesrata Bundestag može odbiti glasovima većine svojih članova. Resorni ministri, savezni kancelar i konačno savezni predsjednik moraju prihvaćeni zakon potpisati kako bi stupio na snagu.