1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

220610 G20 EU Finanzmarktreform

27. lipnja 2010

Na sastanku na vrhu skupine G20 u Torontu, Europska unije se želi profilirati kao jedini istinski borac za reformu financijskog tržišta. No koliko je je Europa zaista jedinstvena glede ovog smionog projekta?

https://p.dw.com/p/O2wQ
britanski premijer David Cameron i njemačka kancelarka Angela Merkel i slušaju kanadskog premijera Stephena Harpera na sastanku G 8
Kako do jedinstvenog stava: britanski premijer David Cameron (d) i njemačka kancelarka Angela Merkel (s) i slušaju kanadskog premijera Stephena Harpera na sastanku G 8Foto: AP

Europska unija i Angela Merkel, kao jedna od nositeljica ideje o strogom kursu štednje, trenutno se bore na nekoliko frontova kako bi obranile svoje planove. Najžešće kritike dolaze s druge strane Atlantika i to s najviše razine. Američki predsjednik Barack Obama u jednom je otvorenom pismu upućenom zemljama sudionicima sastanka na vrhu skupine G20 oštro kritizirao drastičan kurs štednje, kako je rekao, "nekih europskih zemalja".

Po njemu ovakva politika ozbiljno ugrožava svjetsku konjukturu. Iako nije poimence prozvao koga smatra odgovornim za drastični europski štedni kurs, Angela Merkel je odmah nakon toga još jednom obranila program svoje vlade koja do 2014. želi uštediti 80 milijardi eura.

"Sad ili nikad"

Angela Merkel se zalaže za strožu regulaciju financijskog tržišta
Angela Merkel se zalaže za strožu regulaciju financijskog tržištaFoto: AP

No tu je još i zahtjev za jačom regulacijom svjetskog financijskog tržišta u čemu Europska unije opet stoji prilično usamljena. EU je odmah nakon izbijanja velike financijske krize najavio potrebu mijenjanja sustava koji je do krize i doveo. "Sad ili nikad! Ako sad usred krize nismo u stanju reformirati finacijski sektor i kontrolu financijskog tržišta, onda zaista ne znam kad ćemo to učiniti", rekao je još 2009. predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

No iako prema van nastoji prikazati jednstvo, unutar Europske unije postoje razlike u pristupu financijskoj i gospodarskoj politici. Samo tako se može opravdati činjenica da su zemlje članice EU-a, Komisija i Europski parlament doduše puno raspravljale o regulaciji financijskog tržišta ali da je do dan danas malo toga zaista i odlučeno. Razlog tomu su možda i dugotrajni i komplicirani procesi donošenja odluka unutar EU-a. Najveći broj inicijativa potječe od Michela Barniera, europskog povjerenika za unutarnje tržište koji već dulje vrijeme zastupa jednostavno rješenje. "Moramo prekinuti s praksom da za greške bankarskih menadžera i pojedinih banaka ceh plaća porezni obveznik".

Otpor Londona

Nicolas Sarkozy, Stephen Harper, Barack Obama, Dmitri Medvedjev, Angela Merkel i David Cameron
Moćnici svijeta u opuštenoj atmosferi: Nicolas Sarkozy, Stephen Harper, Barack Obama, Dmitri Medvedjev, Angela Merkel i David CameronFoto: AP

Kako bi se to u budućnosti spriječilo, unutar europskih institucija se uvelke priprema čitav niz mjera. Na popisu tih mjera se nalazi i pojačana kontrola trgovanja derivatima i kreditnim osiguranjima kao i hedge fondova. Do kraja godine bi trebala stupiti na snagu i nova pravila za rating agencije, no u puno slučajeva je konačni rezultat potpuno nejasan i neizvjestan. I to zbog unutarnje blokade.

Prije svega Velika Britanija, sa svojim svjetskim financijskim središtem Londonom, sprečava poteze koji se ne sviđaju bankarskom sektoru. Angela Merkel je doduše na posljednjem EU summitu svog britanskog kolegu Davida Camerona uspjela privoliti kako bi dao pristanak na zajedničko stajalište ali uz cijenu vrlo nejasnog i neobvezujućeg konačnog teksta koji mnogo toga ostavlja otvorenim. Prije svega je ostalo otvoreno pitanje oporezivanja novčanih transkacija. "U svakom slučaju je Europsko vijeće odlučilo da će se dalje pozabaviti pitanjem poreza na finacijske transakcije i kako to regulirati", rekla je Merkel uoči odlaska na sastanak na vrhu u Kanadi.

Prekasno za Toronto

Demonstranti i policija na ulici Toronta
Nisu svi oduševljeni summitom - protesti u TorontuFoto: AP

No nedoumice su ostale. Prvo: svaka zemlja unutar EU-a može sama preispititati konačni oblik ovog poreza a drugo, stručnjaci ionako tvrde ovaj porez ima smisla samo ako se uvede na globalnoj razini. No i institucionalni otpor, recimo unutar Europskog parlamenta, je velik, kako je to razočarano primijetila, zamjenica zastupničkog kluba Zelenih u ovom tijelu, Rebecca Harms. "Za moj zastupnički klub je čitav taj spor oko poreza na financijske transakcije jasan pokazatelj da se od građana Unije više ne smije tražiti prihvaćanje takve prakse po kojoj se problem prebacuje s jedne na drugu stranu i na kraju se ne donese nikakve odluke."

Velika većina onoga što EU planira glede financijskog tržišta do Tornota nije riješena. Zato je veliko iznenađenje bila i sama najava da će krajem srpnja EU objaviti tzv. stres test za banke kojim se pokazuje kako pojedine banke reagiraju na negativne turbulencije na financijskom tržištu, što je bilo i više nego što su promatrači od nejedinstvenih europskih političara očekivali.

Autor: Christoph Hasselbach/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Z. Arbutina