1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komentar: Turska protiv IS-a ili Sirije?

Turska se do sada protivila vojnoj pomoći protiv Islamske države jer su glavni akteri borbe protiv IS-a kurdski borci. Ali sad Ankara mora platiti račun za svoj nedosljedan stav, misli u komentaru Baha Güngör.

Loše vijesti s bojišta na sirijskoj strani granice prema Turskoj su sve dramatičnije. Ofenziva terorista takozvane Islamske države na sirijsko-kurdski grad Kobane na samoj granici s Turskom se do sad nije uspjela zaustaviti. I iz drugih područja Sirije, baš kao i sa sjevera Iraka, ne prestaju stizati loše vijesti o uspjesima IS-a.

Ovog četvrtka (2.10.) turski parlament odlučuje, da li da dozvoli turskoj vojsci operacije i s druge strane turske granice, kako u Siriji tako i u Iraku. Isto tako zastupnici trebaju odlučiti o korištenju turskog teritorija za strane jedinice koje kreću u borbu protiv boraca Islamske države.

Borba protiv IS-a s Asadom ili bez njega?

Ali turski prodor na područje Sirije bez službene dozvole vlade u Damasku bi mogao i Tursku i njezine saveznike pod vodstvom SAD-a skupo stajati. Doduše i Asadov režim u Siriji strahuje od IS-a i utoliko bi se trebao radovati za svaku podršku u borbi protiv ekstremista. Tim više što ovaj novi zajednički neprijatelj otvara priliku za promjenu dosadašnjeg nepomirljivog stava Zapada protiv Asadovog režima u Siriji. Ali usprkos tome do sada nema nikakve dozvole režima u Damasku za vojne operacije stranih jedinica na njegovom teritoriju.

Turci, Amerikanci i njihovi saveznici svakako ne bi trebali tek tako umarširati u Siriju kako bi se borili protiv Islamske države. To bi Sirija mogla protumačiti kao čin rata s nedokučivim posljedicama. S druge strane, niti Turska niti Sjedinjene Države ne mogu dopustiti da njihovi postupci ovise o dopuštenju diktatora Asada. Izlaz iz ove zamršene situacije bi mogao biti samo mandat Ujedinjenih naroda, dakle uz široku podršku i dozvolu stalnih članica Vijeća sigurnosti, Rusije i Kine.

Greške se teško mogu ispraviti

Za problem s kojim je Turska sada suočena je uvelike sama kriva. Ona je sve karte stavila na brzi pad Asada. Svojom gotovo bezbrižnom podrškom baš svih protivnika despota je ojačala i brutalne islamističke fundamentaliste. U međuvremenu je tamošnja javnost šokirana i uplašena kako su već odavno i u Turskoj našle utočište velike skupine boraca Islamske države i već su osnovale više ćelija te terorističke organizacije.

Povrh toga, ako se pokaže istinita vijest kako su teroristi IS-a zarobili 36 turskih vojnika koji čine počasnu stražu na grobu djeda prvog sultana Osmanskog carstva, to Turska sigurno neće prihvatiti bez posljedica. Taj grob se geografski nalazi u Siriji, ali je eksteritorijalno područje i zapravo je to Turska.

Turci zajedno s Kurdima?

Obzirom na sve te vijesti, ovog četvrtka će se u turskom parlamentu čuti žestoka rasprava. Ali ima li nekog boljeg rješenja nego prihvatiti prijedlog turske vlade? Utoliko se može očekivati kako će prije svega zastupnici religiozno konzervativne vladajuće stranke AKP prihvatiti aktivno sudjelovanje turske vojske u ratu s druge strane granice NATO-saveza prema Bliskom istoku.

Baha Güngör

Autor komentara Baha Güngör

A pored svih tih briga i nevolja koje muče Tursku, još jedna negativna posljedica kolebljive politike Ankare će biti i da prijeti kraj pomirenju s Kurdima. A nove napetosti između Kurda i Turaka na istoku i jugoistoku Anatolije će itekako otežati zajedničku borbu protiv Islamske države.

Preporuka uredništva