1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Komentar: Sitnim koracima do spašavanja klime

18. studenoga 2017

Upravo okončana klimatska konferencija u Bonnu mnoge ostavlja bez riječi. Ide se prema naprijed ali vrlo sporo. I ugljen postaje veliki problem, prije svega za samoprozvanog odlikaša Njemačku, smatra Jens Thurau.

https://p.dw.com/p/2nrec
COP23 UN Klimakonferenz in Bonn
Foto: picture-alliance/ZUMAPRESS.com

Kakva je zapravo bila ta klimatska konferencija u Bonnu? Uspješna, kako to službeni sudionici pokušavaju uvjeriti javnost? Ili totalno ignoriranje opasnosti klimatskih promjena, kako to tvrde predstavnici ekoloških udruga? Istina je kao i uvijek negdje u sredini.

Službeni predstavnici država koje su sudjelovale u pregovorima su u pravu: od početka je bilo jasno da se u Bonnu može raspravljati samo o vrlo kompliciranim, vrlo specijaliziranim detaljima Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. O tomu kako bi oko 190 zemalja članica Ujedinjenih naroda moglo uskladiti i usporediti svoje pariške klimatske ciljeve. To baš ne zvuči pretjerano bombastično. I to o čemu se u Bonnu raspravljalo će biti definirano tek sljedeće godine na klimatskoj konferenciji u Poljskoj. Klimatski karavan se kreće sporo. Kružeći oprezno oko svetog grala svih UN konferencija: zajedničke izjave. Čovjek mora stvarno biti optimističan i strpljiv ako ovakav pristup želi nazvati povoljnim. No s druge strane je i ovaj slabašan rezultat mogao na kraju pasti u vodu pa treba biti zadovoljan.

Najveći problem – struja iz ugljena

Thurau Jens Kommentarbild App
Jens Thurau

Organizacije za zaštitu okoliša su tijekom konferencije ustrajali na jednoj temi. Nikada se niti na jednoj klimatskoj konferenciji nije toliko govorilo o ugljenu. Koji se još uvijek, usprkos svim naporima, ne da i tvrdokorno se održava u mnogim velikim zemljama poput Kine, Indije i SAD-u. I prije svega i u Njemačkoj koja je kao domaćin konferencije morala otrpjeti prilično neugodna pitanja o tome zašto ne može ispuniti vlastite klimatske ciljeve.

Nisu li su upravo Nijemci ti koji se vole prikazivati kao predvodnici pokreta za zaštitu klime? Nerealistična su isto tako bila i očekivanja od govora kancelarke Angele Merkel na konferenciji. Jer ona niti nije mogla navesti konkretne datume izlaska Njemačke iz sustava opskrbe električnom energijom dobivenom od ugljena, jer još uvijek ne zna s kime će i hoće li uopće, ostati na kormilu ove države. U Bonnu je 23 države najavilo rastanak od ekološki štetnog ugljena. Njemačka nije bila među njima. To je zbog toga jer tehnička vlada, koja je trenutno na vlasti u Njemačkoj, niti ne može donijeti takvu odluku. Mnogi će reći: loš „tajming".

Nakon pariške euforije

Postalo je očito: nakon euforije iz Pariza prije dvije godine, međunarodna klimatska politika je ponovno stigla u zonu realnosti. Zakletve iz 2015. se sada trebaju konkretizirati u planove i programe, a to pada teško. I geopolitički gledano u ovom trenutku situacija za međunarodne sporazume nije baš najpovoljnija. Despoti i nacionalisti u istočnoj Europi, Turskoj i SAD-u nemaju baš previše sluha za zaštitu klime.

Izolirana vlada SAD-a ali ne i cijela nacija

No ako ništa drugo barem se, što se tiče SAD-a atmosfera promijenila. Nema više vječitog iščekivanja kako će reagirati Washington kad su u pitanju klimatski ciljevi što je naravno ovisilo o tomu tko je trenutno na vlasti u Bijeloj kući. Temelji klimatske politike su već odavno postavljeni, zemlje u razvoju ali i industrijski razvijene zemlje sada rade zajednički, uplaćuju u fond za prilagođavanja klimatskih standarda, dogovaraju se oko ciljeva. Gradovi i regije, i iz SAD-a, su u Bonnu na svojevrstan način jasno dali do znanja: ignorant po pitanju klime Donald Trump ih više ne može zaustaviti na putu ka zajedničkom cilju.