1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Komentar: Novi jaz u Europi

Europu jako zabrinjava gospodarsko stanje u Francuskoj i Italiji. Dvije velike članice Europske unije mogle bi izgubiti priključak s ostatkom društva, smatra komentator DW-a Christoph Hasselbach.

Ključni rezultat jesenske ekonomske prognoze za zemlje članice koju je predstavila Europska komisija nije prognoza gospodarskog razvoja koja je znatno korigirana - prema dolje! Ključni rezultat je stvaranje gospodarskog jaza u Europi - između dobitnika i gubitnika. Ali jaz nije uobičajen, već poznat. Povode za zabrinutost Komisiji više ne "nude" Grčka, Španjolska ili Irska. Irci su čak na vrhu cijele Europske unije kad se radi o stopi predviđenog rasta. I Španjolska napreduje već neko vrijeme. A čak se i u Grčkoj naziru bolji dani.

Ne, najveće brige danas zadaju Francuska i Italija, druga i treća najveća nacionalna ekonomija eurozone. Francuski deficit raste i unatoč mjerama štednje, do 2016. bi mogao postati najveći u monetarnoj uniji. Italija već godinama ne uspijeva izaći iz gospodarske stagnacije, a muči je i gigantski dug, najveći u cijeloj Europskoj uniji.

Izgleda da ne ide bez pritiska

Irska i Portugal su se našli pod pritiskom međunarodnih financijera, morali su štedjeti i provesti reforme. Neke druge zemlje (poput baltičkih) to su napravile same i bez tuđe pomoći. Francuska i Italija su se "odmarale" i tako naškodile same sebi. Jednostavno se to mora reći otvoreno: nedostajao im je pritisak. Čak je i Europska komisija, koja zapravo treba disciplinirati članice, u slučaju Francuske i Italije bila velikodušna. I Europska središnja banka (ESB) im je pomogla prebroditi najteže dane. Kada je šef ESB-a Mario Draghi u ljeto 2012. obećao da će učiniti sve kako bi spasio euro, pa čak i da je spreman u neograničenom obujmu pokupovati obveznice prezaduženih zemalja, on je jednom jedinom rečenicom smirio turbulencije na financijskim tržištima.

On je tada rekao i da tim potezom ne može "preuzeti" provođenje nužnih strukturnih reformi u problematičnim zemljama. Slično je bilo i kod ustupaka Komisije kod reduciranja deficita: pogođene zemlje trebaju dobiti više vremena da naprave ono što trebaju napraviti i kako bi ponovno pokrenule gospodarski rast. U stvarnosti se čini da su neke zemlje politiku ESB-a i Komisije pogrešno shvatile, pod motom: ma ne moramo mi štedjeti, u slučaju nužde će nam pomoći drugi. To je valjda i imao na umu dopredsjednik Komisije Jyrki Katainen kada je na predstavljanju jesenske prognoze rekao da je članstvo u monetarnoj uniji nekim zemljama dalo "lažni osjećaj sigurnosti".

Bilo i prošlo...

I Francuska i Italija do sada su ostale uglavnom na najavama provođenja reformi. Francuska bi primjerice pod hitno morala ukinuti radni tjedan od 35 sati te povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu. Italiji je potrebno otvorenije, fleksibilnije tržište rada. Nitko ne poriče da su takve reforme političko "minsko polje". Ali ništa ne pomaže, prije ili kasnije će te države biti prisiljene na reforme. Na promjene ih neće primorati Europska komisija ili Berlin, već - globalizacija.

Gdje su hrabri političari koji svojim biračima govore istinu u lice, umjesto da se nadaju da će se sam od sebe vratiti nekadašnji lijepi i udobni svijet? Neće se vratiti. Građani su često puno dalje od političara. Ljudi su spremni na žrtve kad znaju da su žrtve nužne i da će teret žrtve biti pravedno podijeljen.

Francusko-finski kontrast

Prilikom predstavljanja jesenske prognoze nisu samo rezultati bili znakoviti, već i zajednički nastup dvojice nadležnih povjerenika. U novoj strukturi Francuz Pierre Moscovici (naslovna fotografija: desno) je zadužen za gospodarstvo, a Finac Jyrki Katainen (naslovna fotografija: lijevo) kao dopredsjednik Komisije za "nadređeni" resor radna mjesta i rast. Nakon što je Moscovici u Bruxellesu zahtijevao državne programe rasta za cijelu Europu, njegova je retorika bila identična retorici koju je koristio u vremenima dok je obnašao funkciju socijalističkog ministra financija u Parizu. On se boji da bi ljudi mogli "očajavati" nad europskim projektom ukoliko se politika ne pobrine oko veće stope zapošljavanja. Rado bi htjeli znati bi li on kao povjerenik prihvatio u tom kontekstu i povećanje dugova?

Christoph Hasselbach, autor komentara

Christoph Hasselbach, autor komentara

Suhoparni Finac izlaz iz krize vidi ponajprije u strukturnim reformama i povećanju doze konkurentnosti, jasno je rekao kako i za investicije ne bi trebalo preuzimati nove dugove. Politička bezizlaznost protiv nacionalnih kalkulacija, državne inicijative protiv vlastite odgovornosti - duet u Bruxellesu nije se mogao prezentirati s većom dozom različitih pogleda. Promatrači su imali iritirajući osjećaj da je za Komisiju "nekako sve u redu". Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker možda je s novom strukturom htio etablirati sustav međusobne kontrole. Ali odluka će biti greška ukoliko se pokaže da sustav producira sadržajnu proizvoljnost ili međusobnu blokadu. Prvi dvostruki nastup europskih povjerenika potvrdio je ono što misle kritičari Junckerovog modela.

Preporuka uredništva