1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komentar: Njemačka pljuska saveznicima

Većina Nijemaca ne želi vojno priskočiti u pomoć u slučaju da Rusija napadne neku od zemalja članaica NATO-a. To nije samo sramota, već podriva i principe ovog saveza, smatra urednik DW-a Michael Knigge.

To je iskreno. To je izraz raspoloženja. Ali to je i jadno. Najnovija anketa PEW (PEW Research Center – neovisni trust mozgova iz Washingtona) pokazuje da većina Nijemaca ne bi htjela da Njemačka vojno podrži neku partnersku zemlju u Sjevernoatlanskom paktu kada bi tu zemlju napala Rusija. Doduše, rezultat istraživanja javnog mnijenja nije iznenađenje. Postupno hlađenje transatlantskih savezničkih odnosa uočavano je i kritizirano još od pada Berlinskog zida. Njemačka institucija Marshal fond je prošle godine objavila rezultate svoje ankete u kojoj se prvi put većina Nijemaca izjasnila za veću neovisnost od Sjedinjenih Američkih Država u vanjskoj politici i pitanjima sigurnosti.

Usprkos prigodnim govorima i inicijativama kao što su “Pooling and Sharing”, i “Smart Defence”, godinama se ništa nije mijenjalo. A da ne govorimo o zajedničkom cilju koji nikada nije dostignut – da svaka članica Sjevernoatlantskog pakta izdvaja dva posto nacionalnog dohotka za vojsku. Činjenica je da se u geopolitičkom ringu transatlantskom savezu već odbrojava.

Jezgro ugovora zastarjelo

Michael Knigge

Michael Knigge

Najnovije ankete su ipak važne jer jasno postavljaju pitanje člana 5 NATO-ugovora, koji obvezuje na vojnu pomoć nekom napadnutom savezniku. „Partneri su se dogovorili da će napad na jednog ili više partnera u Europi ili Sjevernoj Americi promatrati kao napad na sve zemlje-članice“, zabilježeno je u tom članku još 1949. godine.

Otada je prošlo 66 godina. Njemačka je suočena s ruskim postupcima u Ukrajini koje napad na neku od članica NATO smještaju u domenu mogućeg. A većina Nijemaca upravo to jezgro vojnog pakta dovodi u pitanje. Vojna podrška baltičkim zemljama u slučaju ruskog napada? Ne, hvala – smatra 58 posto njemačkih ispitanika. Dakle, ne shvaćamo baš ozbiljno kolektivnu obranu. Kada se sjetimo njemačke prošlosti, onda je taj rezultat sramotan. To je šamar istočnim Europljanima. A kada se prisjetimo i blokade Berlina, to je šamar i Amerikancima. Poruka upućena baltičkim državama, Poljskoj i Americi glasi: podržat ćemo vas možda moralno, ali ne i vojno u slučaju ozbiljne opasnosti. Moguće je da bi savezničke vojske lako izišle na kraj s izostankom njemačke podrške, s obzirom na materijalne probleme Bundeswehra. Ali simbolička šteta je velika i trajna.

Podrivanje saveza

To, međutim, ne znači da je ugovor na osnovu kojeg je nastao NATO nedodirljiv. Sigurno se mogu naći argumenti za tvrdnju da je NATO anakronizam, da ga treba osuvremeniti ili čak ukinuti. No, to bi onda trebalo otvoreno reći i uraditi. Ukoliko Njemačka i još neke velike članice zapadne vojne alijanse nisu spremne na vojnu podršku u slučaju napada na neku zemlju-članicu, onda je već počelo podrivanje ovog vojnog saveza. Krajnje je vrijeme ili da se nešto poduzme protiv toga ili da se razmisli o realističnoj alternativi. Na žalost, prošlost nas opominje da Europljani najvjerojatnije neće učiniti ni jedno ni drugo.