1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komentar: Nevolja zbližava crkve

Katolička i pravoslavne crkve su službeno odvojene. Ali nevolje s kojima se susreću stotine tisuća pripadnika tih vjerskih zajednica neočekivano su ih zbližile, smatra komentator DW-a Christoph Strack.

"Današnji progonitelji kršćana ne pitaju kojoj crkvi pripadaju njihove žrtve." Ova rečenica koju je izrekao patrijarh Bartolomej I. mogla je potjecati i od pape Franje, koji je u nedjelju u Istambulu pozorno slušao njegov govor. Čelnici zapadnih i istočnih kršćana pokazuju zajedništvo, pa i prijateljstvo, koje je jedinstveno u povijesti. Patnje tako puno ljudi u Siriji i Iraku pod terorom Islamske države još više ih zbližava. Kršćani koji već skoro 2.000 godina žive između Eufrata i Tigrisa, jezidi i drugi pripadnici drugih vjera nalaze se pred istrjebljenjem.

Razumijevanje koje pokazuju vrhovni poglavar Katoličke crkve papa Franjo i patrijarh Grčko-pravoslavne crkve Bartolomej I. jedinstveno je. U svibnju su se susreli u Jeruzalemu, u lipnju u Rimu, sad četiri puta za dan i pol u Istambulu, bivšem pravoslavnom Konstantinopolu. Još u 20. stoljeću odnose dviju crkava je karakteriziralo izopćenje, omalovažavanje i arogancija. Sad šefovi oslovljavaju jedan drugoga kao "brata". Papa Franjo se duboko naklanja tri godine mlađem Bartolomeju I. i moli ga da blagoslovi papu i Rimsku crkvu. Bartolomej I. koji je rječit i obrazovan, koji je na dužnosti patrijarha od 1991., blagoslov je za zajedništvo crkava - kao i papa Franjo na drugoj strani.

Emocionalno približavanje prije službenoga

Brzih koraka za formalno pomirenje, gotovo 1.000 godina nakon crkvenog raskola 1054. godine, zacijelo neće biti. Patrijarh mora napraviti izuzetno težak potez, za pomirenje pridobiti Rusko-pravoslavnu crkvu. Moskva sebe smatra trećim Rimom i vodi vlastitu politiku. Ali, već pogled na Ukrajinu, u kojoj se i na crkvenoj razini događaju sukobi, pokazuje nužnost pomirenja. U prošlosti su prečesto vjerski ratovi potresali Europu.

Christoph Strack

Christoph Strack

Papa i patrijarh su govorili i o Ukrajini jer gledaju iz perspektive ugroženih ljudi. U toj zemlji sa starom kršćanskom tradicijom svi odgovorni bi se trebali vratiti na put dijaloga i poštivanja međunarodnoga prava. Ali, oni su osobito gledali na žrtve Islamske države, na ropstvo i mučeništvo. Zajedno su dramatičnim riječima pozvali muslimane diljem svijeta na borbu protiv nasilja u ime vjere. "Ne možemo si zamisliti Srednji istok bez kršćana koji tamo već 2.000 godina ispovijedaju vjeru u Isusa Krista." Sad njihove patnje, njihovo mučeništvo ujedinjuje crkve. Povezanost u patnji nadilazi sve vjerske prepreke. I predstavlja izazov za crkve.

Izbjeglice u središtu pozornosti

Možda će muslimani na zapadu reći da oni to već čine. Ali, nevolje izbjeglica od kojih je neke papa Franjo susreo na kraju svoga posjeta Turskoj, pokazuje da se više toga mora učiniti. Time se zatvorio krug u odnosu na početak papinog posjeta. Papa je na početku zahvalio turskom predsjedniku Recepu Tayipu Erdoganu za to što je njegova zemlja primila oko dva milijuna izbjeglica i pozvao međunarodnu zajednicu da pomogne u zbrinjavanju.

Sam Erdogan se na to može nadovezati prilikom današnjeg (1.12.) susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ankari.

Preporuka uredništva