1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Komentar: Katolička islamizacija Njemačke?

Izvještaj njemačke vlade o migracijama za 2013. donosi podatke o tome tko se i odakle useljava u Njemačku, ali i o iseljavanju iz zemlje. Taj izveštaj bi mogao iznenaditi Pegidu, smatra Felix Steiner.

Kada su sinoć u Leipzigu ponovo tisuće građana izašle na ulice protiv navodne „islamizacije Zapada“, čovjek bi im rado pred noge bacio najnoviji „Izvještaj o migraciji“ njemačke Vlade, pa neka se popiknu. A kad padnu na nos, neka ga zabiju u ovaj debeli spis pun brojki. Naime, zna se da se čitanjem čovjek obrazuje.

Baš lijepo što na 312 stranica Izvještaja Savezni zavod za migraciju i izbjeglice navodi puno brojeva, ali ih ne vrednuje. Dakle, u ovom slučaju ne može pasti optužba da su brojke proizvod „lažljivih medija“ ili neke manipulacije. Brojevi su neumoljivi.

Statistika protiv predrasuda

Poneki broj sigurno pothranjuje kliše koji se njeguje na njemačkim ulicama ili u gostionicama. Ali drugi podaci mogu iznenaditi fanatike, mada se ni u kom slučaju ne radi o novom razvoju. Iz koje zemlje dolazi najviše doseljenika u Njemačku? Iz Turske? S Kosova? Iz Afganistana? To bi odgovaralo uobičajenim predrasudama. Ali ni blizu! Još od 1996. najveći doseljenički kontingent potječe iz – Poljske. Do sada nije bilo ni traga ni glasa nekoj getoizaciji ili problemima u integraciji Poljaka. Ta činjenica će više obradovati biskupska sjedišta nego džamijske odbore, jer su Poljaci većinom vjerni katolici koji plaćaju crkveni porez.

Inače, dvije trećine doseljenika stiže iz Europe: Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Italija, Grčka, Rusija i Španjolska – upravo tim redoslijedom - plasirane su iza Poljske. Sve većinski kršćanske nacije. Istina, statističari svrstavaju i Tursku u Europu. Ali, upravo je Turska jedna od dvije zemlje u koju se iz same Njemačke iselilo više ljudi nego što ih se iz tih zemalja u Njemačku doselilo. Dakle, ni traga ni glasa od islamizacije Njemačke.

Felix Steiner

Felix Steiner, urednik DW-a

Činjenica je i ovo: broj doseljenika je za 430.000 veći od iseljenika. Razlozi su jednostavni: naglo se povećao broj tražitelja azila, a i jug Europe je još uvijek u teškoj ekonomskoj krizi. Za razliku od prošlih vremena, malo kome je privlačna pomisao na iseljavanje u tople mediteranske krajeve. Baš suprotno, iz tih krajeva u Njemačku pristižu mladi ljudi.

Njemačkoj su doseljenici potrebni

Unatoč tome, nitko se ne mora zabrinuti da će Njemačka biti suviše gusto naseljena. Doseljenički plus od 430.000 ljudi stoji nasuprot demografskom minusu od 200.000 – toliko je više umrlih od rođenih. A to znači da je Njemačka s ovakvom starosnom strukturom stanovništva upućena na doseljavanje ako želi zadržati blagostanje. Najkasnije za deset godina, kada generacija koja je brojna, a sada je starija od pedeset godina, počne odlaziti u mirovinu, u Njemačkoj će se pojaviti znatan manjak radne snage.

Njemačka se mora pripremiti za slučaj da južnoeuropske zemlje do tada prevladaju svoju krizu. Kriteriji za dodjelu dozvole za boravak i rad ne smiju biti samo humanitarni razlozi kao za izbjeglice ili dovođenje članova obitelji. Zakon o doseljavanju, koji bi odredio kakve bi kvalifikacije trebali imati ljudi koji su hitno potrebni Njemačkoj, bio bi pravi korak u osiguravanju gospodarske budućnosti zemlje. Onda bi politika morala biti u stanju obraniti takav koncept pred demonstrantima na njemačkim ulicama.

Preporuka uredništva