1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komentar: Izbori na rumunjski način

U prvom krugu rumunjskih predsjedničkih izbora (2.11.) na tisuće birača nije uspjelo predati svoj glas na biralištima u inozemstvu. Vlada se tako ne smije ponašati prema svojim građanima, smatra komentator DW-a.

Računica vladajućih socijalista je za sada "upalila". Njihov kandidat, vladajući premijer Victor Ponta, pobijedio je u prvom izbornom krugu. Upitno je hoće li mu prednost od desetak posto biti dovoljna u drugom krugu. Kandidat liberalnog saveza Klaus Johannis (njemačkog podrijetla) nema samo teoretske šanse za useljenjem u predsjedničku palaču. Odlučujuće će biti tko će uspjeti pridobiti glasove onih birača koji su u prvom krugu podržali nekog od preostalih dvanaest kandidata. Na odluku će utjecati i najveća politička skupina, nebirači, odnosno hoće li za dva tjedna izaći na birališta ili ne. U prvom krugu je polovina građana s pravom glasa u Rumunjskoj odlučila ostati kod kuće.

Jezičac na vagi bi i ovaj put, baš kao i prije pet godina, mogli biti Rumunji koji žive u inozemstvu. Oni su 2009. velikom većinom podržali predsjednika u odlasku Traiana Basescua. Socijalisti su tada bili tako ljuti da su tvrdili da su izbori bili lažirani. Ovaj put se čini da se socijalistička vlada "pobrinula" da se to ne ponovi. Tisuće Rumunja iz Zapadne Europe satima su morali čekati na biralištima i vratiti se kući neobavljena posla. Jednostavno je bilo organizirano premalo izbornih mjesta za dva do tri milijuna Rumunja koji žive i rade u inozemstvu. Katastrofalna logistika bila je kriva za glasovanje puževim tempom. A kad su birališta bila na vrijeme zatvorena, pred njima je na glasovanje još čekalo na tisuće ljudi, ali to više nisu smjeli.

Pošteni izbori u nekoj europskoj demokraciji ne izgledaju tako. Prije 25 godina Rumunji su izašli na ulice kako bi demonstrirali protiv komunističke diktature i za slobodne, demokratske izbore. Za pravo koje se danas, četvrt stoljeća nakon sloma komunističke diktature, gazi nogama. Da, ono što se dogodilo u mnogim zapadnoeuropskim gradovima bilo je sasvim jasno sprečavanje glasovanja. Rumunji koji rade u inozemstvu i koji kući šalju teško zarađeni novac, očito nisu trebali birati. Građani druge klase, koje se moralo kazniti zato što ne bi birali "ispravno".

Rizik demokracije

Hoće li računica "upaliti" na koncu, vidjet ćemo 16. studenoga. Ukoliko se nije radilo o ciljanom sprečavanju korištenja jednog temeljnog prava, onda se vlada mora pobrinuti oko besprijekornog glasovanja na svim biralištima, pa i onima u inozemstvu. Samo je vlada odgovorna za to da se svim punoljetnim, odraslim građanima u zemlji u kojoj nije bilo moguće glasovati pismenim putem omogući sudjelovanje u političkom procesu. Pa i s rizikom da vlastiti kandidat izvuče kraću slamku. To su pravila igre funkcionirajuće demokracije. Sve dok ta pravila ne postoje u praksi, Rumunji moraju računati s time da se njihovu zemlju svrstava u red onih država u kojima je demokracija na klimavim nogama. Korupcija, nepotizam, pritisci na medije - i sad nepoštivanje jednog temeljnog prava na izborima. Lista anti-demokratskih "izgreda" je sve duža. Za dva tjedna ćemo vidjeti žele li Rumunji i dalje strpljivo sudjelovati u toj igri.

Robert Schwartz, autor komentara

Robert Schwartz, autor komentara

Predizborni programi kandidata i ovaj su put odigrali sekundarnu ulogu. Radilo se više o odluci između starog postkomunističkog establišmenta, zadržavanja "statusa quo" na jednoj strani i jasne proeuropske linije na drugoj. Opravdano se može sumnjati u to hoće li i dalje biti uspješna dosadašnja, ekstremno prljavo vođena Pontina predizborna kampanja s nacionalističkim i populitičkim tonovima. Mnogi Rumunji, a to je pokazao i prvi izborni krug, priželjkuju pragmatičnu politiku za svoju zemlju, za zemlju u kojoj vrijede demokratska načela. Oni žele normalan život u jednoj normalnoj zemlji s normalnim političarima, koji doista služe narodu. Siti su toga da svoju zemlju uvijek iznova nalaze u negativnom kontekstu. Oni će izaći na birališta, to su impresivno najavili na društvenim mrežama. Pa i Rumunji u inozemstvu. Kako se nitko više ne bi morao osjećati kao "Rumunj druge klase", kažu. Ni kod kuće a ni bilo gdje drugdje u Europi.

Preporuka uredništva