1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Komentar: Humanitarna tragedija u Makedoniji

Suočena s valom izbjeglica, Makedonija je proglasila izvanredno stanje kako bi povećala pritisak na EU da joj Bruxelles pomogne. To problem ne samo da se neće riješiti, već će ga i povećati, smatra Zoran Jordanovski.

Užasne slike iz Gevgelije obišle su svijet: očajnici pokušavaju da se izbore za mjesto u prepunom vlaku. Te slike me na neki način podsjećaju na Sajgon na kraju Vijetnamskog rata ili na val od 300.000 kosovskih izbjeglica za vrijeme rata 1999. godine. Po drugi put je Makedonija suočena sa ogromnim problemom koji nije izazvala i koji nadilazi njezine mogućnosti da ga riješi. Doduše, sada je mnogo manje izbjeglica nego 1999. i skoro svi žele produžiti put na sjever. Još jedna razlika je u tome što se tada zemlja iz sve snage potrudila da izbjeglicama pomogne, a danas se ne može oteti dojmu da je makedonska vlada poprilično dugo bila potpuno ravnodušna prema tim ljudima – podsjetimo se da je 30 izbjeglica iz dalekog svijeta u Makedoniji izgubilo život hodajući po tračnicama koje su im bile orijentacija na putu prema Srbiji.

Makedonska vlada je očigledno naučila lekciju iz 1999. Tada je, naime, međunarodna zajednica dugo ignorirala pozive Makedonije da joj pomogne. To se i sada ponavlja. Zato je vlada okrenula list. Proglasila je izvanrednu situaciju na jugu i sjeveru zemlje kako bi mogla upotrijebiti vojsku, pošto je u normalnim okolnostima za čuvanje granice nadležna policija.

Zoran Jordanovski

Zoran Jordanovski

Kriza je problem Europske unije

Broj izbjeglica iz Sirije, Iraka, Afganistana, Pakistana i afričkih zemalja rastao je velikom brzinom. Prošlog tjedna dolazilo ih je 2.000 dnevno. U protekla dva mjeseca, otkako je makedonska vlada počela registrirati te ljude i dodjeljivati im najviše trodnevni, tranzitni boravak, pobrojano ih je već 41.000. Premda ih je samo 47 zatražilo politički azil u Makedoniji, a svi ostali nastoje da se dokopaju granice sa Srbijom na svom putu ka Zapadu, ovaj problem je za Makedoniju preveliko opterećenje. Zemlja koja broji svega dva milijuna stanovnika nalazi se usred unutarnjopolitičke krize, a i inače je jedna o najsiromašnijih u Europi.

Izbjeglička kriza je u stvari problem Europske unije. Izbjeglice sada dolaze iz Grčke, zemlje koja je članica EU i žele da nastave putovanje s ciljem da se opet domognu Europske unije. U Makedoniji su sve glasnije procjene da se Atena uopće ne trudi spriječiti izbjeglice u ilegalnom prelasku grčke sjeverne granice. Naprotiv, grčka vlada transportira izbjeglice s egejskih otoka sve do granice s Makedonijom. Tako se problem prebacuje na siromašnog susjeda. Zbog svega toga je razumljiva odluka vlade u Skopju.

Humanitarni problemi

Službeno je razlog za zatvaranje granica – želja da se sačuva sigurnost stanovništva, kao i namjera da se bolje organizira prijem i transport izbjeglica. Ali ta mjera ne može riješiti problem. Na ničijoj zemlji između Makedonije i Grčke već se skupljaju na tisuće izbjeglica. Njima je hitno potrebna hrana i medicinska skrb. Što se više tih ljudi skupi na tom području, pritisak će biti veći. Makedonija se nada da će taj pritisak biti preusmjeren na EU u kojoj očito postoji novac za podizanje žičanih ograda, ali ne i za pomoć zemljama koje su se slučajno našle na izbjegličkoj ruti.

Možda će ovih dana mediji ostati uskraćeni za „atraktivne“ snimke iz Gevgelije, ali problem neće nestati. On se ne može prebacivati iz ruke u ruku kao vruć krumpir jer se ne smije zaboraviti da se radi o ljudima u nevolji. Međutim, sve govori da EU nema namjeru da brzo uputi pomoć. Moramo se naviknuti na još strašnije slike, najvjerojatnije i na scene nasilja. Izbjeglička drama će se nastaviti i moguće je da se pretvori u tragediju. U stvari, ukupna situacija već je u ovom trenutku humanitarna tragedija.

Preporuka uredništva