1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kome trebaju prijevremeni izbori u Srbiji?

Stabilna većina, porast rejtinga vladajućih stranaka, oporba u rasulu - sve to je govorilo protiv prijevremenih izbora u Srbiji. No njih će ipak biti. Analitičari jedini motiv vide u želji SNS-a da učvrsti svoju vlast.

Politička kriza i sukobi, koji traju praktički od formiranja nove vlade u srpnju 2012. godine, rezultirali su na kraju odlukom o ponovnom izlasku na birališta. Srbija će ponovo glasati najvjerojatnije istog dana i na izvanrednim parlamentarnim izborima i na izborima za beogradsku gradsku skupštinu 16. ožujka. Nakon početka pregovora o članstvu s Europskom unijom, kao i nastavka dijaloga s Prištinom, bilo je onih koji su upozoravali da to može ugroziti oba procesa. No svejedno je ipak uslijedila odluka o izborima.

Sadašnji prvi potpredsjednik Vlade i vođa Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić, odluku je obrazložio potrebom da njegova stranka dobije pun mandat od građana. Vučić je istakao da nije pristao preuzeti mjesto premijera od Ivice Dačića, lidera Socijalističke partije Srbije (SPS), bez izbora. Vučić svakako ima razloga za optimizam, jer sva istraživanja pokazuju da bi njegova stranka mogla dobiti čak negdje oko 50 posto glasova na izborima. SPS sa svoje strane kaže da za njih nema boljeg trenutka za izlazak na birališta. Oporba s druge strane ocjenjuje da raspisivanje izbora pokazuje nemoć i dezorijentiranost vladajuće koalicije, kao i da su izbori potvrda za loš rad vlade.

Izlazak ispod Nikolićevog skuta

Aleksandar Vučić

Vučić želi "pun mandat"

Motiva za prijevremene izbore na prvi pogled nije bilo. Stabilna skupštinska većina, porast rejtinga vladajućih stranaka, oporba u rasulu - sve to je bilo protiv izbora. Međutim, kako za DW kaže politički analitičar Đorđe Vukadinović, jedini pravi motiv za izbore je želja Aleksandra Vučića da dobije legitimitet za svoju politiku. Do sada je to bila, uvjetno rečeno, njegova privatna politika, za koju nije imao mandat ni birača niti svoje stranke, kaže Vukadinović: "Još konkretnije rečeno, razlog za ove izbore je emancipacija Aleksandra Vučića od Tomislava Nikolića i izlazak ispod njegovog skuta. Jer sve do sada moć koju su imali Vučić i SNS je bila posljedica pobjede Tomislava Nikolića nad Borisom Tadićem na predsjedničkim izborima."

Obrazloženje je na mjestu. Nakon proteklih izbora sve je išlo u smjeru ponovljene koalicije SPS-Demokratska stranka (DS), i u tom smislu su i započeti pregovori. Međutim, nakon Nikolićeve pobjede na predsjedničkim izborima SPS i Ivica Dačić se okreću naprednjacima, ali je cijena tog dogovora bila premijersko mjesto za Dačića. Vučić se tako morao zadovoljiti mjestom prvog potpredsjednika vlade, ali je istovremeno morao trpjeti i pritisak takozvane Nikolićeve struje unutar stranke. Istovremeno je iz SNS-a stalno stizalo upozorenje da stvari jednostavno nisu na svom mjestu sve dok Vučić ne postane premijer. Za Vučića je očito rast njegovog osobnog i stranačkog rejtinga, zajedno s vijestima o početku pregovora s EU-om, dovoljan kapital za upuštanje u avanturu novih izbora. Kako primjećuje Đorđe Vukadinović, sve priče o potrebi ubrzanja reformi kao razloga za raspisivanje izbora su najobičniji izgovori.

Neodoljivi izazov

Međutim, kako upozorava profesor Fakulteta političkih znanosti Zoran Stojiljković, aktualna vlast je praktički uludo potrošila proteklih godinu i pol dana. "To vrijeme smo najprije proveli u beskonačnoj rekonstrukciji vlade, a onda se odmah krenulo u priču o izborima", kaže Stojiljković i dodaje: "To znači da će se u ovoj kampanji vlast ponašati poput oporbe, pravdajući se da su kratko bilo na vlasti, i kako su za to kratko vrijeme uglavnom ispravljali greške prethodne vlasti."

Sve zajedno, ako se promatra iz ugla onih na vlasti, ovo je gotovo idealan trenutak za raspisivanje izbora, dodaje Stojiljković: "Pitanje je hoće li se produbljavanjem recesije, nužnim otpuštanjima i zaoštravanjima koje pokazuju i prosvjedi sindikata oko radnog i socijalnog zakonodavstva ikada biti u tako povoljnom položaju da se gotovo sam bude na vlasti. Toj vrsti izazova se jednostavno nije moglo odoljeti."

SPS izvan iduće vlade?

Dragan Đilas

"DS i Đilas - jedina prava oporba"

Brojni analitičari su već naveli da će Srbija i nakon novih izbora ponovo dobiti vladu SNS-SPS. Za razliku od nekih prošlih izbora, u ove ulazimo zapravo bez dileme tko će na njima pobjediti, smatra Vukadinović. Ovdje je pitanje koga će SNS pozvati u vladu i hoće li mu za to biti mnogo potrebno. "U tom smislu mislim da SPS ima iluzije da će se svakako naći u novoj vladi jer bi izbori bili trošenje vremena i novca da se samo rotiraju Vučić i Dačić", napominje Vukadinović i ističe:

„Mislim da šanse SPS-a da se nađe u budućoj vladi nisu velike, osim ako Vučić bude stvarao široku koaliciju za promjenu Ustava, pa bi onda možda u toj široj varijanti SPS mogao računati na ekologiju ili neko manje atraktivno ministarstvo. Zato ne vjerujem da će sve ostati isto, uz obično rotiranje Vučića i Dačića, i zato mislim da u sljedećoj vladi nećemo gledati SPS, osim kao nekog sporednog igrača."

Oporba potpuno nespremna dočekuje prijevremene izbore - oko toga nitko nema dileme. Oporba nikada nije bila slabija, ocjenjuje Vukadinović, a i pitanje je tko je uopće oporba od onih koji sebe tako nazivaju. U ovom trenutku jedina prava oporba su DS i Dragan Đilas, kaže Vukadinović. Svi ostali se manje-više otvoreno nude naprednjacima i od njih se može očekivati da vode kampanju pod motom 'Kako da se što manje zamjerimo Aleksandru Vučiću', kako bi se našli kao koalicijski partneri u budućoj vladi, naglašava Vukadinović.

Preporuka uredništva