1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Kome (još) treba žilet-žica na slovensko-hrvatskoj granici?

Dvije godine nakon kontroverznog podizanja opasne žice na velikom dijelu granice s Hrvatskom, na slovenskoj strani i ne pomišljaju na njezino uklanjanje. Štoviše, Ljubljana troši milijune za njezinu obnovu.

Iako žica koju su slovenske vlasti prije točno dvije godine postavile na granici s Hrvatskom već dugo nije u fokusu medija i javnosti, ona i dalje brine stanovništvo uz granicu, osuđeno na život sa žicom. Marko Marinac, 26-godišnjak iz Lisca, naselja u općini Klana uz granicu sa Slovenijom, jedan je od onih koji i da hoće ne može pobjeći od žice, bez obzira na to šeta li sa svojim psom ili ide na posao u Sloveniju. U svakom slučaju žica mu je na putu.

"Zar je već toliko prošlo?", začudio se Marinac kada smo mu rekli da se upravo navršavaju dvije godine od slovenskog postavljanja žice na velikom dijelu granice. "Ne samo da je žica opasna, nego je i ružna za vidjeti. Kao da smo u zatvoru ili u logoru", kaže za DW Marinac, kojega smo sreli na makadamskom putu koji iz Lisca vodi u Sloveniju, stotinjak metara od žice na granici.

Marko Marinac

Marko Marinac

Žici, po njegovom mišljenju, nije mjesto na granici, jer, kako kaže, ondje nema nikakvu funkciju. "Možda je žica imala smisao u vrijeme migrantske krize, ali danas, kada više nema migranata, ona nema nikakvog smisla. No vjerojatno je netko zbog žice pokupio dobar novac", uvjeren je Marinac, naglašavajući da žica posebno pogađa njegovo mjesto koje tradicionalno održava bliske veze sa Slovenijom i Slovencima. U Liscu je mnogo miješanih brakova, a mnogi Lišćani imaju i dvojno državljanstvo. I Marinac je jedan od njih.

Neki na žici dobro zarađuju

Matija Laginja, predsjednik klanjskog Lovačkog društva i bivši načelnik Klane, puno se puta uvjerio u besmislenost žilet-žice, ali, na žalost, i u njezinu surovost. "Ta žica za ljude predstavlja lako premostivu prepreku, tako da malo pridonosi zaštiti od migranata, dok istodobno predstavlja veliki problem za divljač, jer je sakati i ubija. Životinje se pokušavaju provući kroz žicu i onda zaglave. Na ovom području broj otkrivenih ilegalnih migranata može se nabrojati prstima jedne ruke, a bilo je puno slučajeva stradavanja divljači", kazao nam je Laginja, upozoravajući da žica s vremenom postaje opasnija i za ljude, jer zarasta i bit će je teže ukloniti. "Je li razlog zbog kojeg je žica postavljena u tome što je netko sigurno dobro zaradio ili možda u nečemu drugome, teško je reći, ali znam da je žica besmislena", podvlači Laginja.

A da se na žici doista dobro zarađuje potvrđuju i izvješća slovenskih medija, prema kojima je samo u ovoj godini Slovenskoj vojsci i tvrtkama koje su zadužene za održavanje i postavljanje ograda na granici država isplatila oko 4,5 milijuna eura.

Šime Zubak

Šime Zubak

Da žici nije mjesto na granici misli i Anđela Iskra, vitalna 87-godišnjakinja, a to mišljenje dijeli i njezin sumještanin Šime Zubak, 65-godišnjak, koji se, kako nam je rekao, u Lisac "priženio". Zubak, međutim, upozorava i na još jednu neugodnu posljedicu kontroverzne žice. "Ovdje su među ljudima s jedne i druge strane granice godinama i desetljećima vladali posebni odnosi. Hrvati i Slovenci su se međusobno družili i prijateljevali, zajedno išli u lov i ženili se. Slovenci su prije dolazili u naše gostionice i obratno, a sada je sve to nestalo. Izgubilo se prijateljstvo", pesimističan je Zubak dok objašnjava kako je žica zaprijetila jedinstvenom suživotu na prostoru između Trsta, Kopra, Pule i Rijeke, koji dijele tri naroda, hrvatski, slovenski i talijanski.

Na granici kod Lisca postavljena je takozvana žilet-žica, iako slovenske vlasti radije koriste neutralan termin "tehničke prepreke", pokušavajući izbjeći korištenje neugodnog termina i simbola isključenosti i okupacije. Žilet-žica opasnija je od klasične bodljikave žice i na njoj su opasne oštrice raspoređene po središnjoj žici.

Harmonija sa slovenskim susjedima je u Liscu narušena, kažu neki mještani

Harmonija sa slovenskim susjedima je u Liscu narušena, kažu neki mještani

"Ožičavanje" četvrtine granice

Na granici ukupno dugoj 671 kilometar slovenske su vlasti u jesen 2015. na čak 219 kilometara postavile žilet-žicu. Kasnije je oko 50-tak kilometara žilet-žice uklonjeno, a još 50-tak kilometara zamijenjeno ipak humanijom metalnom panelnom ogradom, osobito na Kupi, nakon ogorčenih prosvjeda lokalnog stanovništva, premda se na vrhu panelne ograde i dalje nalazi žilet-žica. Trenutačno se tako žilet-žica i panelna ograda protežu duž 166 kilometara slovensko-hrvatske granice, čemu valja pridodati i više od 400 metalnih vrata različitih dimenzija na cestama i putovima na granici, čijim je zatvaranjem u svakom trenutku moguće zatvoriti granični promet.

Premda su postavljanje žice na granici slovenske vlasti opravdavale strahom od izbjeglica, kasnije je slovenski premijer Miro Cerar potvrdio kako je žica postavljena zbog slovenskog nepovjerenja u vlasti u Zagrebu i, kako je govorio, "nekooperativnosti" tadašnje vlade Zorana Milanovića. Iako na slovenskoj strani priznaju da se suradnja oko ilegalnih migracija s Hrvatskom u međuvremenu popravila, naš slovenski diplomatski izvor, koji nije želio biti imenovan, uvjerava da žica na granici ostaje. Odluka Cerarove vlade o postavljanju žice na granici s Hrvatskom ima i važnu unutarnjopolitičku dimenziju. Tom se odlukom Cerar obranio od napada opozicijske desnice da ništa ne radi u obrani Slovenije od izbjeglica, a naposljetku je ispao radikalniji od desnice.

Granica kod Lisca

Granica kod Lisca

Hrvatsko-slovenski odnosi "na nuli"

U međuvremenu se pojavio još jedan problem zbog kojeg Slovenija ne želi ukloniti žicu: austrijska žica i granične kontrole na granici sa Slovenijom. Taj austrijski potez izazvao je veliko nezadovoljstvo u Sloveniji, ugrožavajući slovensko članstvo u šengenskoj zoni. Ljubljana stoga pokušava uvjeriti austrijske vlasti i Bruxelles da dobro kontrolira svoje granice i da su kontrole na slovensko-austrijskoj granici nepotrebne.

Zato u Ljubljani još zadugo neće biti sklonosti popuštanju Hrvatskoj. A to zapravo znači da će Slovenija i dalje koristiti sva sredstva za pritisak na Hrvatsku, o čemu, uostalom, svjedočimo posljednjih godina i osobito posljednjih mjeseci, otkako su hrvatsko-slovenski odnosi nakon objave arbitražne odluke "na nuli". A u takvim okolnostima, prema našim slovenskim sugovornicima, nema šanse da se žica ukloni.

 

Preporuka uredništva