1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kome će pripasti glasovi desnice u Francuskoj?

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj vodi se borba za glasove birača, koje je u prvom krugu osvojila šefica krajnje desnice Marine Le Pen. Riječ je o 18 posto glasova, koji su posebno potrebni Sarkozyju.

Marine Le Pen sada nema ništa od toga to je za nju glasalo toliko birača, jer u drugi krug predsjedničkih izbora ulaze samo dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova, a to su Nicolas Sarkozy i Francois Hollande. No, desničari se nadaju velikom izbornom uspjehu na parlamentarnim izborima u lipnju. "Marine Le Pen, kćerka osnivača stranke 'Front national' Jean-Marie LePena, ostvarila je svoj cilj", smatra Etienne François iz Francuskog centra pri Slobodnom sveučilištu u Berlinu. "Promijenila je retoriku, ali ne i ciljeve stranke. No, zaokret u retorici doveo je do toga da se stranka normalizirala", smatra Etienne François.

Borba za glasove desničara

Marine Le Pen - sa svojim Nacionalnim frontom je osvojila 18 posto glasova

Marine Le Pen - sa svojim Nacionalnim frontom je osvojila 18 posto glasova u prvom izbornom krugu

Prije svega sadašnji predsjednik Nicolas Sarkozy  pokušava u drugom krugu izbora pridobiti glasove onih koji su u prvom krugu glasali za desničare. Ali to će biti težak zadatak - on bi morao osvojiti glasove dvije trećine birača Nacionalnog fronta, kako bi potukao Hollandea. Gotovo nemoguća misija. Tim više što je Marine Le Pen u utorak (1.5.) odbila svojim biračima dati preporuku da glasaju za sarkozija te je objavila da će sama demonstrativno predati nevažeći glasački listić. Sarkozyju je sada preostala nada u samostalnost glasača desnice, a sam im pokušava olakšati odluku promjenom svog političkog smjera. Mada je ranije isključio svaki oblik formalne suradnje s Nacionalnim frontom, on je preuzeo njihove teme pa čak i retoriku. Jedna od tih tema je i promjena Šengenskog sporazuma odnosno ograničenje useljavanja stranaca u zemlju.

Claire Demesmay, voditeljica programa pod nazivom "Francuska i francusko-njemački odnosi" pri Društvu za vanjsko-politička pitanja u Berlinu pojašnjava zašto se Sarkozy stalno vraća ovoj temi: "Mnogi Francuzi se boje globalizacije, boje se otvorenih granica. Sarkozy otvara ovu temu jer želi prenijeti poruku po kojoj EU mora predstavljati zaštitu. On kaže: ne trebamo se bojati EU, ali mi Francuzi želimo suodlučivati o tome šta će od Unije biti i kako bi ona morala izgledati."

"Ideološka dezorijentacija"?

Za Sarkozyja je posebno težak zadatak , smatra Claire Demesmay, ne samo pridobiti glasove iz konzervativnog i desnog tabora već i glasove onih koji su birali Françoisa Bayroua. "To su birači, koji interesiraju europska pitanja, koji su otvoreni prema Europi i koji žele više integracije. Za Sarkozyja je sve ovo poput kvadrature kruga", ocjenjuje Claire Demesmay.

Nicolas Sarkozy

Bori se do kraja - Nicolas Sarkozy

Izazivač François Hollande ostaje pri svojoj središnjoj temi, paktu za privredni rast, za koji se zalažu mnogi europski političari, između ostalih i šef Europske središnje banke Mario Draghi. Jacques-Pierre Gougeon, direktor istraživačkog tima na Institutu za međunarodne odnose i strategiju u Parizu (IRIS), koji je ujedno savjetnik francuskih socijalista, ovako opisuje Hollandeovu poziciju: "Za njega je važna politika dovođenja dugova pod kontrolu, ali i napori za unapređenje privrednog razvoja. Međutim zemlje EU ne mogu samo štedjeti. Moraju donijeti mjere za privredni rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije. To je ono što trenutno nedostaje."

Što će uraditi Hollande nakon izbora?

Neki promatrači se pribojavaju da bi Hollande mogao potpuno preokrenuti dosadašnju politiku u borbi protiv dužničke krize. "Sigurno je međutim da on, nakon izbora, svoje izborne parole, poput one o novim pregovorima oko fiskalnog pakta, neće u potpunosti realizirati", uvjerena je Claire Demesmay iz Društva za vanjsku politiku. "Do toga neće doći jer njemačka kancelarka Angela Merkel to neće prihvatiti. Razgovarati će se, pronaći će se neka kompromisna rješenja, ali neće biti novih pregovora!"

Francois Hollande - po svim prognozama budući predsjednik Francuske

Francois Hollande - po svim prognozama budući predsjednik Francuske

Mnoge teme, koje sada jako pogađaju Francuze, ostaće nedodirnute - poput smanjenja duga, jačanja konkurentnosti francuskog gospodarstva i borbe protiv nezaposlenosti među mladima. Ukoliko Sarkozy izgubi, onda bi na izborima za parlament, koji će potom uslijediti, poslanici Nacionalnog fronta mogli osvojiti veći broj glasova. "No, njihova veća zastupljenost u parlamentu neće pojednostaviti situaciju", tvrdi Demesmay.