1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kolinda dolazi na čelo podijeljene zemlje

Hrvatska je dobila prvu predsjednicu. Na čelu države socijaldemokrata Ivu Josipovića smjenjuje Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice.

Intenzivan stres kojemu je javnost bila izložena između dva izborna kruga rezultirao je visokom izlaskom na birališta i nikad tako neizvjesnim prebrojavanjem glasova. Kandidatkinja desnice, bivša ministrica vanjskih poslova iz vlade Ive Sanadera, diplomatkinja i dužnosnica NATO saveza, je pobijedila „za dlaku“ sa 50.74% glasova. Aktualni predsjednik, sveučilišni profesor kazneno-procesnog prava i kompozitor, odlazi s Pantovčaka s osvojenih 49, 26% glasova. Pred politolozima je nikad jasniji znak duboke podijeljenosti hrvatskoga društva s tendencijom dodatnog produbljivanja, obzirom da su pred zemljom i parlamentarni izbori.

Ivo Josipović nije dobio drugi mandat

Ivo Josipović nije dobio drugi mandat

A građane su podijelile vrlo agresivne kampanje vođene iz oba tabora koji su režirali atmosferu straha evocirajući ratne devedesete godine. Dok su desni lijeve prokazivali komunistima i izdajnicima nacionalnih interesa, navodeći kako se Hrvatska treba ponovno braniti od „Jugoslavena“, lijevi su govorili kako će izbor Kolinde Grabar-Kitarović vratiti zemlju upravo u to traumatično desetljeće zapamćeno po krvavom ratu, kriminalnim privatizacijama i skučenom prostoru za ljudska prava. „Svi koji su za Josipovića su protiv Hrvatske“, čulo se s jedne strane. „Gospođa Kolinda je satelit američke politike i nastavit će pljačku zbog koje je HDZ nepravomoćno osuđen“, odgovarala je druga strana. Rat „do istrjebljenja“ je najavio i sam premijer Milanović (SDP) u noći prvog izbornog kruga riječima „ili mi, ili oni“.

Vlada (privremeno) neutralizirala braniteljski bunt

A među „onima“ je i dio branitelja koji već mjesecima, mnogi će reći po zapovijedi iz HDZ-ove centrale, prosvjeduje pred resornim ministarstvom tvrdeći da aktualna vlast slabo skrbi o njima. Štoviše, istaknutim transparentom su, između dva izborna kruga, objavili svoj politički program – rušenje predsjednika i premijera do kraja 2015. godine. Vlada je, objavom podatka da država o vođi prosvjeda Đuri Glogoškom mjesečno brine s 25 tisuća javnih kuna, uspješno razbila solidariziranje osiromašenih građana s prosvjednicima i privremeno neutralizirala ovaj latentni državni udar. Istovremeno su kandidati nastavili niz sučeljavanja po nacionalnim televizijama u kojima je Josipović isticao da protukandidatkinja dolazi iz stranke koja ima kriminalnu prošlost, ali i da ne poznaje dovoljno Ustav i predsjedničke ovlasti. Pri tom je nudio reforme kroz ustavne promjene koje su malo jasne prosječnom građaninu koji Ustav poznaje tek kao pojam kojim se barata u dnevnopolitičke svrhe.

Za razliku od njega, kandidatkinja Grabar-Kitarović se je jednostavno obraćala javnosti, eksploatirajući neosporni gospodarski fijasko aktualne vlade, izdašno obećavajući prosperitet i blagostanje, pa čak i priznajući greške i neznanje posežući za poslovicom – tko radi, taj i griješi. Pri tome se je nekoliko puta jasno ograđivala od govora mržnje i nacionalizma kojega su njeni simpatizeri prosipali društvenim mrežama.

Produbljen animozitet prema Hrvatima iz BiH

Stichwahl um das Präsidentenamt in Kroatien

Velika izlaznost

Nesumnjivo, kao kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović je svojom pojavom uspjela šarmirati velik dio hrvatske javnosti koja je hvalila njenu ljepotu, ženstvenost, karijeru u diplomaciji i poznavanje engleskog jezika. Svojim nastupom „s centra“ mudro je osvojila i one koji nisu simpatizirali radikalniji nastup njenog stranačkog šefa Tomislava Karamarka. Uz sve to, isticala je kako će se založiti i za veća prava žena. No teško je ne primijetiti da je prije pobjedničkog govora riječ dala upravo Karamarku pa i to da su je simpatizeri prekidali skandirajući ime njenog supruga Jakova, ali i utemeljitelja HDZ-a i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Iako će kao predsjednica morati formalno raskinuti vezu s HDZ-om, birači Kolinde Grabar-Kitarović to od nje ne očekuju u stvarnosti, baš kao što nisu očekivali ni od Ive Josipovića. Štoviše, velik dio njih se nada da će upravo ona biti destabilizacijski faktor, a ne partner, koji će dovesti do pada Milanovićeve vlade prije redovnih izbora. „HDZ se pod predsjednikom Karamarkom očistio u zadnje dvije godine“, objavila je sinoć najavljujući i obnovu partnerstva s „prijateljicom Njemačkom“, kao i borbu za prava Hrvata u susjednim državama. Upravo njima, velikim dijelom duguje ovu tijesnu pobjedu što je dodatno naglasilo animozitet prema tradicionalno konzervativnima Hrvatima u BiH koji, tvrde mnogi nezadovoljni građani, ne plaćaju porez državi, a određuju joj predsjednika.

Vrijeme za SDP-ovu katarzu?

Hoće li Grabar-Kitarović zaista, kako je najavljivala, lupati šakom o stol i pozivati vladu 'na red' iako su joj za to male ustavne mogućnosti, tek ćemo vidjeti. No čini se da Banski dvori za sada nemaju viziju kohabitacije kakva je vladala između predsjednika Josipovića i HDZ-ove vlade pod palicom Jadranke Kosor. „Predsjednička kandidatkinja HDZ-a pokazala se kao militantni vojnik svoje stranke. Niti jedan predsjednik dosad se nije tako predstavljao. Ovo je kampanja koju je vodio aparatčik jedne stranke“, kazao je Milanović neizravno navodeći kakvu autonomiju buduće predsjednice očekuje. „Vlada je jedina sigurna obrana od korupcije, kriminala i povratka u devedesete“, riječi su ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić (HNS).

Šef iz sjene - Tomislav Karamarko

Šef iz sjene - Tomislav Karamarko

Pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima krajem ove ili početkom iduće godine, jedina je šansa nove predsjednice za provođenje makar dijela popisa nerealno velikih obećanja koje je dala. To i ne bi trebalo biti toliko teško, budući je njena pobjeda među građanima i političarima shvaćena tek kao najava ulaska Tomislava Karamarka u Banske dvore. Veliku bi ulogu u tome mogao odigrati i predsjednik na odlasku. Naime, iako je Josipović najavio povratak na Pravni fakultet, jasno je da ovo nije kraj njegove karijere unutar SDP-a i da je mogućnost kapitalizacije podrške pola biračkog tijela vrlo moguća. Tek će se vidjeti je li stranka dovoljno velika za njega i premijera Milanovića kojega može kriviti za svoj odlazak iz Banskih dvora nakon samo pet godina. Oni željni promjena unutar same ljevice u Josipoviću vide mogućnost pozitivne transformacije SDP-a koji se u ovom trenutku ne može pohvaliti ni unutarstranačkom demokracijom, a ni uspjehom u vladanju. Kako je do parlamentarnih izbora ostalo tek godinu dana, pred vladajućima je težak zadatak kojega sigurno neće olakšati ni prva hrvatska predsjednica koja bi dužnost trebala preuzeti 19. veljače. „Posao nas čeka već večeras. Idemo raditi za boljitak domovine“, izjavila je u svojem pobjedničkom govoru nakon čega je posjetila braniteljske prosvjednike u Savskoj 66.