Koliku štetu nanosi štrajk njemačkom gospodarstvu?

Pravo na štrajk kako u putničkom tako i u teretnom prometu ovaj sindikat izborio je u petak (2.11.) pred saskim zemaljskim sudom za rad u Chemnitzu. Njemačke željeznice pozvale su GDL odmah nakon najave štrajka ponovno za pregovarački stol. No GDL je odbio taj poziv. Sada slijedi štrajk koji će trajati 48 sati. Postavlja se pitanje, koje su moguće posljedice za gospodarstvo ovakvog štrajka u teretnom željezničkom prometu.

Dnevno 4,6 milijuna putnika

Svakoga dana željeznica u Njemačkoj preveze oko 4,6 milijuna putnika. Claudia Kemfert, stručnjakinja za promet pri njemačkom institutu za gospodarska istraživanja u Berlinu je izračunala što znači ako je štrajkom pogođeno samo milijun putnika u prigradskom prometu: ”Možemo polaziti od gospodarske štete u visini i do 25 milijuna eura dnevno".

Rezultat štrajka dodatnih 100.000 kamiona na cestama?

Naglašavamo da se ovdje radi samo o štrajku u kojem bi bilo pogođeno samo milijun putnika. Sasvim drukčije razmjere imala bi ekonomska šteta ako bi dnevno oko 5.000 teretnih vlakova u Njemačkoj koji se kreću svakoga dana, ostali na mjestu. U tom slučaju dnevno bi se na njemačkim cestama moralo probijati 100.000 dodatnih kamiona i tegljača. U Njemačkoj 18% ukupnog teretnog prometa odvija se preko željeznice.

"Ako štrajk potraje - u Njemačkoj kritično"

"Ako se štrajk proširi na teretni promet željeznice tada bi vrlo brzo rasla i ekonomska šteta. Razlog tomu je što neke industrijske grane, primjerice prerada metala proizvodi ‘just in time’, a to znači da su ovisni o tome da žlejeznica proizvode transportira na odgovarajuća staništa proizvodnje. Ukoliko se to prekine, tada, na primjer u lukama dolazi vrlo brzo do kaosa te velike štete za poduzeća i nacionalno gospodarstvo. Ukoliko širom Njemačke uopće više ne voze vlakovi tjedan dana, tada bi stanje u Njemačkoj moglo biti kritično, a to bi se trebalo spriječiti”, kaže Kefert.

Prije svega čelična industrija i proizvodnja automobila, zatim elektrane i morske luke bile bi pogođene štrajkom željeznice. Na primjer Porsche više ne bi mogao proizvoditi u Leipzigu, ako karoserija za model Cayenne ne bi mogla stići iz tvornice Volkswagena iz Bratislave. Kod proizvođača čelika Salzgitter morala bi se smanjiti proizvodnja ukoliko bi se prekinula dostava rude iz hamburške luke, elektrane više ne bi mogle proizvoditi električnu energiju ukoliko bi izostao dovoz ugljena. Njemačke pomorske luke mogu preživjeti samo dva dana ukoliko se roba koja je stigla brodovima uskladišti dok se ne prebaci na vlakove. Ukoliko sindikati vlakovođa GDL štrajkaju duže nego što su najavili tada bi skladišta u lukama bila puna, brodovi bi se redali u kolone za iskrcavanje odnosno ukrcavanje i došlo bi do kompletnog kolapsa. I njemački susjedi bili bi pogođeni štrajkom, jer oko 60% svih teretnih transporta na pruzi prelaze granice nekoliko zemalja.

Štrajk ruši ugled željeznica

Osim toga tu je i velika šteta ugleda željeznice ukoliko veliki industrijski klijenti ubuduće otkažu angažman i koncentriraju se na druge transportne putove.

”Jedan efekat je da se željeznici urušava ugled, pa poduzeća razmišljaju o tome da li uopće korisiti takav način prijevoza. S druge pak strane nije za zanemariti činjenica da njemačke željeznice žele na burzu, a za to su im potrebni snažni ulagači. No oni su u oakvoj situaciji suzdržani i prestrašeni zbog mogućnosti dugotrajnih štrajkova. Osim toga mora se poći od toga da će doći do povećanja troškovi rada i primanja te da će željeznica postati neatraktivna za ulagače a time bi se mogao ugroziti odlazak na burzu”, smatra Kemfert.

Njemačka željeznica ne daje podatke o troškovima štrajka

Sama njemačka željeznica ne želi priopćiti troškove štrajka u teretnom prometu. Ona samo ukazuje na procjene Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja koji navodi da se treba računati sa dnevnim troškovima od oko pola milijarde eura.