1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Koliko Turska ima veze s Hrvatskom?

Početak hrvatskih pristupnih pregovora u posljednje se vrijeme sve više dovodi u vezu s početkom onih turskih, poglavito zbog toga što je Austrija blokirala turski proces.

Na turskome putu u Europsku uniju ispriječila se Austrija.

Na turskome putu u Europsku uniju ispriječila se Austrija.

Nitko nije gajio iluzije da će pregovori o prijamu Turske u Europsku uniju teći «kao po loju» – konačno prvi korak prema europskim integracijama Ankara je učinila još davne 1959. godine, kada se kandidirala za ulazak u Europsku ekonomsku zajednicu. Službeni zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj zajednici Turska je predala prije čak 18 godina, da bi se šefovi država i vlada Europske unije tek sredinom prosinca prošle godine napokon složili da 3. listopada pristupni pregovori s Turskom konačno počnu. No, četiri dana prije – sve je još otvoreno. Već je i u Europskom parlamentu tek uz žestoke kritike konzervativaca prošla preporuka Ministarskom vijeću da se u pregovore krene kako je planirano.

Austrija blokirala proces

U pripremi Ministarskog vijeća Austrija je uložila prigovor protiv nacrta pregovaračkog okvira koji je iznijela predsjedateljica EU-a Velika Britanija. U tekstu, kako ističu iz Beča, nije dovoljno uzeta u obzir mogućnost neuspjeha. Austrijska vlada inzistira da u dokumentu jasnije bude objašnjeno kakvoj će se vrsti bilateralnih odnosa težiti, ne bude li Turska mogla postati punopravnom članicom EU-a. «Ne bude li Turska mogla u cijelosti ispuniti obveze potrebne za članstvo, mora se zajamčiti da će ipak biti što je jače moguće pričvršćena za europske strukture», objasnio je austrijski kancelar Wolfgang Schüssel.

U Beču se ističe da ovim svojim zahtjevom Austrija zapravo izražava stajalište većine ljudi u Europskoj uniji – stajalište Austrijanaca u svakom slučaju, gdje je prema posljednjim anketama čak 80 posto građana sumnjičavo u odnosu na ulazak Turske u EU.

Austrija postavlja pitanje i u ime njemačkog naroda

Njemački konzervativci podržavaju austrijski potez, jer – kako je u razgovoru za Deutschlandradio istaknuo Peter Hintze, glasnogovornik Bundestagovog kluba zastupnika stranaka Unije za europska pitanja – u političkoj se euforiji proteklih godina u drugi plan potisnulo pitanje koliko je Europa spremna integrirati zemlju koja će uskoro imati stotinu milijuna ljudi i koja seže do Azije. «To bi pitanje na kraju krajeva morala postaviti njemačka vlada, ali ona to ne čini», rekao je Hintze i dodao da utoliko austrijska vlada to pitanje postavlja i za njemačke građane.

Zbog odlučnog stajališta vlade u Beču veleposlanici 25 država članica Unije nisu uspjeli doći do jednoglasnog stava pa su to prepustili ministrima vanjskih poslova, koji se na izvanrednom sastanku nalaze u nedjelju, večer uoči 3. listopada.

Sve samo zbog Hrvatske?

Prema nekima, austrijski je kancelar učinio taj potez zbog unutarnjopolitičkih interesa, jer u nedjelju se održavaju značajni pokrajinski izbori, gdje je osobito zanimljiva Štajerska i – komentiraju neki – Schüsselovi se narodnjaci retorikom protiv Turske žele spasiti od poraza. Najčešći je prigovor, međutim, da to Austrija čini kako bi ucijenila Europsku uniju zbog Hrvatske, jer Schüssel je u istom potezu kritizirao kako Europska unija kod Turske i kod Hrvatske mjeri dvostrukim mjerilima. «Ako Turskoj vjerujemo u to da će postići daljnje korake, trebali bismo to učiniti i kod Hrvatske», izjavio je austrijski kancelar.

«Sa stajališta Komisije te dvije zemlje nemaju veze jedna s drugom», izjavila je glasnogovornica Europskog povjerenstva Krisztina Nagy: «Postoji načelo u pregovorima o proširenju u kojem se kaže da će se svaka zemlja tretirati i ocijenjivati zasebno.» Beč to nikada nije dovodio u pitanje i austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik naglašava: «Riječ je o dvjema različitim zemljama, riječ je o europskom putu Hrvatske i europskom putu Turske. Svaku zemlju treba ocijeniti prema vlastitim zaslugama i napretcima. Mi smo uvjereni da je sada došao trenutak da se s Hrvatskom konkretno odredi datum i da počnu pregovori.» I državni tajnik u njezinom ministarstvu Hans Winkler ističe kako u Beču nitko ne dvoji da je riječ o dva razičita procesa: «No, naravno da je teško objasniti da je jedna odluka o početku pregovora već donesena, valjana odluka – u slučaju Hrvatske da je potrebna i druga odluka – i tu se zahtijeva da ona odmah bude provedena, a u drugom slučaju se kaže, no dobro, moramo još pričekati dok budu ispunjeni ostali uvjeti.»

Hrvatska javnost sve manje podržava EU

Uvjet bez kojeg Hrvatska ne može zove se Ante Gotovina, a postavila ga je glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Carla del Ponte koja upravo boravi u Zagrebu i prikuplja posljednje dojmove prije nego što će sa svojom ocjenom izići pred članove posebne radne skupine Europske unije, koja treba procjeniti surađuje li Hrvatska s Haagom u potpunosti ili ne.

No, uoči njezina dolaska Miroslav Rožić iz Hrvatske stranke prava za naš program je izjavio: «Ništa ne očekujem od posjeta Carle del Ponte, kao što ni do sada nisam očekivao ni od jednog njezinog posjeta. Mislim da ona donosi sudove posve samostalno, bez obzira na to što čuje i što vidi.» Šef hrvatskih socijaldemokrata Ivica Račan bio je pomalo ironičan: «Sve najbolje za gospođu Carlu del Ponte. Nadam se da će se dobro provesti u Zagrebu. Očekujem da će izvješće biti takovo da ne bude prepreka za Europsku uniju za početak pregovora.»

Hrvatska javnost mijenja svoje raspoloženje prema Euroskoj uniji – o tome je početkom tjedna pisao berlinski «Der Tagesspiegel», na primjer. Tek nešto više od trideset posto građana drži da bi Hrvatska trebala pristupiti Uniji, no europska povjerenica za regionalnu politiku Benita Ferrero-Waldner ima i objašnjenje za to: «Mislim da je to jasan izraz razočaranja što Europska unija tako kasno počima pregovarti s Hrvatskom. Mislim da stanovništvo očekuje da konačno nešto počne. Sigurna sam da će se brojke onda odmah povećati. Razumljivo je da će stanovništvo to slijediti, tu se radi ne samo o racionalnoj nego i o vrlo emocionalnoj stvari», naglašava Ferrero-Waldner koja je svojedobno predvodila austrijsku diplomaciju.

  • Datum 30.09.2005
  • Autor Tatjana Mautner
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Za5
  • Datum 30.09.2005
  • Autor Tatjana Mautner
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Za5