1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Koliko su vjerodostojne slike iz Sirije?

Sukob u Siriji već mjesecima privlači pozornost svjetske javnosti. Informacije iz ove zemlje su vrlo oskudne, a slikovni materijal se uglavnom ograničava na snimke s mobitela. No koliko se njima može vjerovati?

Na snimci se vidi da onaj tko drži mobitel u svojim rukama trči kako bi spasio živu glavu. Čuje se rafal iz automatskog oružja a na snimci se vide oblaci dima od granata. Ovakve snimke uobičajna su pojava u središnjim dnevnicima TV postaja iz cijelog svijeta koje izvještavaju o sukobima u Siriji. Snimke snimljene mobitelom i puštene preko interneta najčešće su jedini slikovni materijal koji dolazi iz ove arapske države. Novinarima, ali i gledateljima, ne preostaje ništa drugo nego vjerovati ovim snimkama. No koliko su one vjerodostojne?

Ispit vjerodostojnosti

Na prvom TV programu njemačke javne medijske kuće ARD u međuvremenu su razvili i poseban proces ispitivanja vjerodostojnosti mutnih i nestabilnih snimaka. Novinari redakcije glavnog i najgledanijeg njemačkog dnevnika "Tagesschau" kao prvo pokušavaju pronaći potvrdu za ono što se događa na snimci preko novinskih agencija. Tako se barem može dokazati da je u vrijeme koje sugerira snimka na određenom mjestu zaista došlo do određene radnje, poput sukoba ili prosvjeda. U drugoj fazi ispitivanja vjerodostojnosti snimke se provjerava izvor: tko je on i da li se već pojavljivao kao autor i da li su se njegove snimke u prošlosti pokazale kao vjerodostojne? U trećoj fazi se kontaktiraju osobe koje su upoznate sa stanjem u Siriji poput bivših dopisnika ili osoba koje su živjele u blizini mjesta koje se pojavljuje na snimci. Posljednja provjera se odnosi na pitanje moguće tehničke manipulacije videom. Ukoliko snimka prođe sve ove kontrole, koristi se u informativnom programu.

Opasne poluistine

Vojnik gazi po portretu Bašara el Asada

Mutne i nestabilne snimke

No i najsavjesnija kontrola ne može otkloniti sve dvojbe. Martin Welker, profesor novinarstva na Sveučilištu u Leipzigu smatra da opasnost leži upravo u činjenici da snimke nije moguće provjeriti do kraja i da uvijek postoji mogućnost manipulacije. "Redakcija koja objavi ove snimke dovodi sebe u opasnost da gledateljima predstavlja poluistine ili manipulirane podatke", kaže Welker. On smatra da bi novinari svaki put kada im u ruke dođe snimak sumnjivog porijekla trebali dobro razmisliti koliko je događaj o kojem žele izvještavati do te mjere važan da bi ga pod svaku cijenu morali popratiti snimkom sumnjivog porijekla. Novinari središnje njemačke informativne emisije se tih pravila i drže. "Toliko dugo dok nema 100-postotne sigurnosti da je snimak vjerodostojan mi to gledateljima i kažemo", kaže Michael Wegener s ARD-a. No da li se aktualne snimke koje navodno dolaze iza Alepa zaista tamo i snimljene, gledatelji će saznati tek naknadno. Ili možda nikada.