1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koliko su velikodušni Nijemci?

Usprkos gospodarskoj krizi, skandalima vezanim za crkvu, spremnost Nijemaca da i dalje novac doniraju humanitarnim i crkvenim organizacijama i dalje je izuzetno visoka.

Dobrovoljni prilog

Prosječni Nijemci godišnje poklone oko 100 eura humanitarnim organizacijama

Nijemci svoju velikodušnost, spremnost da pomognu drugima i novac poklone nekoj humanitarnoj organizaciji najčešće pokazuju u danima pred Božić. Tako barem pokazuju statistike. One isto tako navode da prosječni stanovnik Njemačke godišnje donira oko 100 eura. Među njima je veći broj žena nego muškaraca. Isto tako, stanovnici južnog dijela zemlje kao i katolici, navodno poklanjaju više od sjevernjaka i protestanata.

Kako će biti do kraja godine, naravno to će se tek vidjeti. U svakom slučaju, promatrajući brojke iz prošle godine kada je iznos doniranog novca, usprkos gospodarskoj krizi, tek nezamjetno pao, stručnjaci i za 2010. godinu najavljuju da bi Nijemci mogli sveukupno pokloniti više od 2 milijarde eura.

Bakica

Bakice iz Bavarske su najvelikodušnije

Najvelikodušnije su bavarske bakice

Humanitarne organizacije potvrđuju da do sada još gospodarsku krizu i njezine negativne posljedice nisu osjetile u svojim blagajnama. Naprotiv, neke od njih, poput „Missio“, katoličke, papinske organizacije, u posljednje vrijeme dobivaju čak i više novaca nego prije. Razlog tome je vrlo jednostavan: više od polovice privatnih donatora su osobe starije od 60-te godine života, a one pak, što potvrđuju i istraživanja, su upravo ona skupina koja gospodarsku krizu najmanje osjeća. „Nema velikodušnijih osoba od starijih žena koje žive u nekom bavarskom selu. Ako su pri tome za života još radile kao činovnice, što znači da imaju solidne mirovine – tada se gotovo sa sigurnošću može reći da će upravo one pokloniti najveće sume novca“, kaže Michael Urselmann, profesor iz Kölna.

No, za razliku od pojedinaca, velika poduzeća, koja su prijašnjih godina u pravilu u humanitarne svrhe poklanjala mnogo novca, sada to više ne čine. To se posebno osjeća kada su u pitanju primjerice lijekovi ili hrana. „A to će naravno imati posljedica za najsiromašnije od najsiromašnijih. Njima je naša pomoć najpotrebnija i žao nam je da upravo oni najviše osjećaju posljedice gospodarske krize“, objašnjava Urselmann.

Caritas

Čak ni crkvene organizacije poput Caritasa ne osjećaju manjak u blagajnama

Crkvene organizacije i nadalje uživaju povjerenje

Usprkos svemu, ova godina zbog velikih prirodnih katastrofa u Pakistanu i na Haitiju, već je humanitarnim organizacijama donijela velike novčane iznose. „ To je logično. U slučaju velikih nesreća, novac poklanjaju i oni koji to inače ne bi učinili“, dodaje Urselmann.

Posebno je zanimljivo da u Njemačkoj, usprkos čitavom nizu skandala koji su crkvu „tresli“ skoro cijelu godinu i koji su joj zasigurno po pitanju imidža nanijeli velike štete, humanitarne crkvene organizacije još uvijek uživaju povjerenje prosječnih njemačkih darovatelja. „Tajna njihova uspjeha leži u njihovoj transparentnosti. One ne samo da određene teme nisu gurale pod tepih već su naprotiv, od samog početka vrlo otvoreno govorili o svemu“, objašnjava Michael Urselmann i dodaje da stoga ne čudi da na račune ovih organizacija još uvijek dolazi isto toliko novca kao i prije.

Autor: Barbara Weiß, Klaus Krämer / Ž.Telišman

Odg.ured: Z. Arbutina

Preporuka uredništva