1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko su sigurne "sigurne zemlje"?

Maroko, Alžir i Tunis bi uskoro trebale biti proglašene "zemljama sigurnog porijekla". Na osnovu ove definicije osobe iz ovih zemalja nemaju pravo na azil u Njemačkoj. No ova odluka je sporna.

Njemačka vlada je proglašavanjem sve većeg broja zemalja sigurnima reagirala na povećani broj useljenika iz zemalja Magreba. Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), samo u prosincu 2015. godine je u Njemačku došlo gotovo 2.300 Alžiraca i 3.000 Marokanaca. Ukupno 5.300 osoba, što je znatno više nego 2014. godine. Naime, 2014. godine je iz ove dvije zemlje u Njemačku došlo ukupno 4.000 useljenika. Alžirci i Marokanci su privukli pozornost javnosti nakon događaja u novogodišnjoj noći u Kölnu. Veliki broj počinitelja kaznenih djela te noći potječe upravo iz ove dvije sjevernoafričke zemlje.

Loše stanje ljudskih prava u Maroku

Protjeran

Protjeran iz Njemačke

Nakon događaja u Kölnu se povećalo politička volja da se smanji ukupan broj izbjeglica iz Alžira, Maroka i Tunisa. No stanje u kojem se nalaze ljudska prava u Alžiru i Maroku sve je samo ne dobro. Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International je samo u Maroku u razdoblju između 2010 i 2014 zabilježio 173 slučaja zlostavljanja političkih zatvorenika. Samo osam osoba je pravno gonjeno zbog počinjenih zločina.

Amnesty istodobno navodi i "brojne" nepravedne sudske procese. Više izbjeglica iz Subsaharske Afrike koje su se probile do španjolskih enklava Melille i Ceute i koje su španjolske vlasti ponovo predale marokanskim kolegama, su bile izložene zlostavljanjima.

Politolog iz Kassela, Werner Ruf, zatražio je u razgovoru za javni servis „Deutschlandfunk", od Njemačke da sa Marokom razgovara o ljudskim pravima. "Ako se želi izvršiti pritisak na jednu zemlju kakva je Maroko, onda joj se s jedne strane ne može dodvoravati i na velika zvona slaviti sudjelovanje na međunarodnom poljoprivrednom sajmu `Zeleni tjedan`, slaviti njen turizam a istodobno zanemariti činjenicu da Maroko i dalje krši međunarodno pravo tako što pod kontrolom drži Zapadnu Saharu. Pritisak se mora izvršiti tamo gdje je to moguće. To će se naravno odraziti i na našu privredu".

Sumnjiva vladavina prava u Alžiru

Stanje u kojem se nalaze ljudska prava je loše i u Alžiru. Ruf kaže da građanski rat, započet 90tih godina, kada je vlada godinama ratovala s demokratski izabranim islamistima, još nije završen. Amnesty potvrđuje takvu dijagnozu: alžirska tajna služba je uhitila i zlostavljala nekoliko islamista. Werner Ruf kaže da skorija prošlost, prije svega, otežava da se Alžir promatra kao pravna država.

"Ako je u alžirskom građanskom ratu, koji još nije završen, nestalo između 10.000 i 30.000 ljudi, to znači da su u pravilu, ubijeni i da se više nikada neće pojaviti, tada se ne može EU ili Savezna Republika Njemačka govoriti o ljudskim pravima i takva se zemlja ne može definirati kao zemlja sigurnog porijekla."

Odluka da se izbjeglice iz Alžira, Maroka i Tunisa više ne mogu tretirati kao tražitelji azila i to pod argumentom da su iz sigurnih zemalja porijekla, je problematično, kaže i alžirski aktivist Randah Uthman. "Ne osuđujem nikog tko je zemlju napustio zbog siromaštva i gladi i bolji život potražio u nekoj drugoj zemlji. Je li je kriminal tražiti bolji život", pita se Uthman.

Aktivist iz Tunisa, Munif Kiyani, koji živi u Francuskoj, međutim ukazuje na još jednu stranu priče. Njemu smeta što se kritike upućuju samo jednoj strani. Kada se radi o prihvatu migranata, onda i arapske zemlje o tom pitanju imaju obveze. Zašto od europskih država zahtijevamo da obraćaju pažnju na ljudska prava? Zašto to ne tražimo od arapskih zemalja, prije svega država u Perzijskom zaljevu", pita se Kiyani.

Prisilan povratak u "treće zemlje"

Potraga za nestalima u Alžiru

Potraga za nestalima u Alžiru

Njemačka vlada želi izbjeglice, koje su počinile krivično djelo u Njemačkoj, prisilno protjerati i to, ako treba, i u tzv. treće države ukoliko se ne mogu vratiti u zemlje porijekla. Šef ureda njemačke kancelarke Peter Altmaier, izjavio je za "Bild am Sonntag" kako se sa Turskom i drugim zemljama razgovara o prihvatu izbjeglica. To bi značilo da izbjeglice neće biti vraćene u zemlje u kojima se vodi građanski rat, nego u zemlju preko koje su došli u EU. Prema Altmaierovim riječima, koji je i koordinator za pitanja izbjeglica njemačke vlade, broj izbjeglica koje se žele dobrovoljno vratiti ili osobe koje će biti prisilno vraćene, se udvostruči. "Od početka 2015. godine je 50.000 izbjeglica napustilo Njemačku, dobrovoljno ili prisilno. Mnogi se vraćaju i prije nego što podnesu zahtjev za azil i kada im postane jasno da nemaju šanse za uspjeh", izjavio je Altmaier.