1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koliko smisla ima još Svjetska trgovinska organizacija?

Globalni sporazumi o slobodnoj trgovini jedva da se još mogu postići. Ipak, danas Liberija postaje članica WTO-a, a i jednoj Kini je važno da bude priznata kao punopravna članica.

Osnovno načelo na kojom je osnovana Svjetska trgovinska organizacija WTO je jednostavno: ne ratujete protiv vlastitih mušterija. Intenzivna trgovinska razmjena među zemljama svijeta i što bolja povezanost gospodarstva neminovno doprinose da će se države mnogo više truditi miroljubivo rješavati svoje političke sukobe ili barem neće željeti eskalaciju.

Utoliko je WTO, pored Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke jedna od središnjih organizacija Ujedinjenih naroda. Trenutno okuplja 162 države svijeta i sjedište joj je u Ženevi. Već prema broju članica je jasno kako su oko dvije trećine država nerazvijene ili zemlje u razvoju, makar sve članice WTO-a ukupno ostvaruju 97% gospodarskog volumena naše planete.

"Zlatno" doba takvih težnji o slobodnoj trgovini je bilo u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata i kada je još bilo "normalno" da svaka država ubire carine na sve i svašta i to u iznosu kako joj se dopadne. Ali pokazalo se da trgovinska razmjena mnogo više potiče i gospodarstvo i blagostanje i da zaštitne mjere više štete - i doprinose umjetno stvorenim nacionalnim monopolima, nego što koriste lokalnom stanovništvu. Još 1947. je tako postignut Sporazum o općim carinama i slobodnoj trgovini (GATT) i taj trend se postupno razvijao sve do 1995. kada je i osnovan WTO.

Afghanistan WTO-Konferenz

Još uvijek je mnogim zemljama izuzetno važno postati članicama WTO-a

Mnogo glasova, malo dogovora

Zanimanje za članstvo u toj organizaciji zato još uvijek postoji i među dvadesetak zemalja koje imaju status promatrača ali su u pravilu zemlje koje iz političkih razloga - poput Irana imaju problema postati članicama, makar i one smatraju da im je to gospodarski interes. Zapravo to može začuditi jer se ta golema skupina zemalja u međuvremenu još jedva može išta zajednički dogovoriti: to se najbolje vidjelo na konferenciji u Dohi gdje su različiti interesi razvijenih i nerazvijenih, sjevera i juga postali toliko očiti da nije bilo moguće postići još veću liberalizaciju svjetske razmjene. I to iako su mnogi upozoravali da "ako propadne Doha, propast će i WTO".

Logo Welthandelsorganisation WTO

Osnovno načelo WTO da tko trguje, neće tako lako i ratovati - još uvijek funkcionira.

Da li je Svjetska trgovinska organizacija uopće primjerena našem vremenu kada međunarodnu razmjenu manje određuju takvi veliki, svjetski sporazumi koliko čitavo mnoštvo regionalnih i bilateralnih? "WTO je još uvijek atraktivna za kandidate pa i za države poput Liberije ili Afganistana (koja bi punopravnom članicom trebala postati koncem ovog mjeseca - op.pr.). Time one pokazuju kako imaju suvremena pravila trgovine i time povećavaju izglede za bolji pristup svjetskom tržištu", objašnjava nam Carla Brandi iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku DIE.

Bilo bi bolje, pitanje je - kome

Takav "dokaz" je važan čak i Kini koju ljuti već i razmišljanje EU-a da joj, kao "uvjetnoj" članici WTO, još ne prizna status slobodnog tržišnog gospodarstva, bez državnih intervencija i subvencija (više u našem članku

EU i Kina na rubu trgovinskog sukoba

). A makar novi stupanj liberalizacije tržišta o kojem se raspravljalo u Dohi mnogi već smatraju ciljem koji se ne može postići - i kojem se zapravo može prestati i težiti, ipak se na Baliju u Indoneziji 160 članica dogovorilo o pojednostavljenju postupka međunarodne razmjene.

I ovaj sporazum olakšava uvoz i izvoz, reducira potpore poljoprivredi i poboljšava šanse nerazvijenim zemljama da dođu na tržišta razvijenih. Svaka takva mjera slijedi cilj potaknuti svjetsko gospodarstvo - i samim time stvoriti nova radna mjesta. Stručnjaci su izračunali da ako se carine i troškovi međunarodne razmjene smanje za samo 1%, da će to donijeti 40 milijardi dolara više prihoda. Naravno, treba uvijek biti veoma oprezan prema takvim statistikama i računicama jer nigdje ne piše kamo će otići te milijarde i hoće li "samo bogati postati još bogatiji". Ali se ipak može pretpostaviti kako bi barem dio otišao i u nerazvijene zemlje.

WTO Konferenz auf Bali 2013

Što je više članica, rasprave su sve duže - a rezultati sve mršaviji. To se vidjelo u Dohi i zapravo je bilo iznenađenje što je u Baliju barem nešto dogovoreno.

Ali sporazum iz Balija je osobito važan jer je barem donekle povratio povjerenje u Svjetsku trgovinsku organizaciju kao čimbenika koji na globalnoj razini određuje "pravila igre". "U njenoj funkciji kao foruma za pregovore WTO je zaglavila u krizi. Tu niti uspjeh "bluesa sa Balija" nije ništa promijenio", priznaje Clara Brandi. "Sasvim suprotno od toga, nakon Balija se kriza još više produbila i neke članice otvoreno zagovaraju okončanje Dohe."

Što je dogovoreno, to i funkcionira

Ali pri tome ne treba zaboraviti kako nije sve samo u tome dogovoriti još veću liberalizaciju, nego da WTO ispunjava čitav niz drugih zadaća - i da te zadaće ispunjava vrlo dobro. Veoma je uspješan postupak izglađivanja trgovinskih sporova i njena pravila svjetske trgovinske razmjene se koriste kao nikad do sada. "Globalna pravila koja su već dogovorena funkcioniraju: odredbe WTO-a su i u globalnoj krizi gospodarstva i tržišta kapitala uspješno držale u šahu sve pokušaje protekcionizma i državnih intervencija", podsjeća ekonomistica iz DIE.

Dr. Clara Brandi, Deutsches Institut für Entwicklungspolitik

Clara Brandi iz Deutsches Institut für Entwicklungspolitik

Osobito je uspješan postupak izglađivanja trgovinskih sporova. Doduše i taj postupak je često pod udarom javnosti jer u pravilu je to spor međunarodnih koncerna protiv određenih država, čak i kada je riječ ne o ekonomskim, nego na primjer o nacionalnim ekološkim ili drugim mjerama zaštite potrošača, a to se onda rješava s onu stranu "normalnog" pravosudnog - i čak demokratski parlamentarnog postupka. Ali u mnogim tim sukobima se postiže barem takozvani Sporazum o rješavanju spora (Dispute Settelment Understanding) u kojem obje strane malo popuste, tim više što je takav postupak nešto na što su se članice obavezale poštovati njegove odluke.

Sve ovisi o "novima"

Ipak, odlučujuće je za budućnost Svjetske trgovinske organizacije kojim će putem željeti krenuti svjetske gospodarske sile u nastajanju: hoće li one okrenuti leđa WTO-u i radije sve rješavati regionalnim sporazumima? Ono što je sigurno jest da su multilateralni sporazumi izuzetno važni: "WTO ima svojih slabosti, ali to je forum u kojem sve članice sjede za pregovaračkim stolom i imaju svoj glas", kaže Brandi. U takvom pregovaračkom procesu se onda i "male" zemlje mogu lakše sporazumjeti o vlastitim interesima i tako se bolje suprotstaviti željama "velikih".

Multilateralni sporazumi u svakom slučaju onemogućuju diskriminaciju svih drugih zemalja i stvaraju pravila koja će vrijediti na čitavom svijetu. Alternativa je "lonac sa špagetima", nepregledni niz sporazuma između pojedinih zemalja. Utoliko je i Njemačkoj izuzetno važno da WTO i dalje bude značajan čimbenik svjetskog gospodarstva: "Njemačka već po svojem izvoznom gospodarstvu ima velikih interesa očuvati globalni trgovinski sustav. Utoliko se i Berlin treba više potruditi da održi WTO kao forum za rasprave", smatra Carla Brandi.

Preporuka uredništva