1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Koliko Njemačku koštaju izbjeglice?

Procjenjuje se da je u Njemačku prošle godine došlo više od milijun izbjeglica. Zbog velikih izdataka za izbjeglice neke općine su u financijskom škripcu. Koliko izbjeglice stvarno koštaju državu?

Njemački mediji navode da Savezno ministarstvo financija računa da će mu za zbrinjavanje izbjeglica do 2020. godine biti potrebno 93,6 milijardi eura. Ova količina novca će biti izdvojena za smještaj, integraciju, ali i za borbu protiv razloga zbog kojih ljudi napuštaju ratna područja.

Koliko izbjeglica će doći u Njemačku?

Ministarstvo financija procjenjuje da će ove godine u Njemačku doći 600.000 izbjeglica. Iduće godine bi taj broj trebao iznositi 400.000, a sljedećih godina 300.000 godišnje. Prošle godine je u sustavu EASY (Sustav za registraciju i raspodjelu izbjeglica) registrirano više od milijun izbjeglica. Od toga je 477.000 zatražilo azil.

Kakvu pomoć dobivaju tražitelji azila?

Zakonom je regulirano da tražitelji azila dobivaju sve što im je potrebno za život: hranu, odjeću, lijekove i kućanske aparate. U prihvatnim centrima samci umjesto toga mjesečno dobivaju 135 eura. Ukoliko tražitelji azila više ne žive u prihvatnim centrima mjesečno dobivaju 354 eura. Osim toga država preuzima stanarinu i ostale troškove.

Tražitelji azila u učionici

Zanimanje za tečajeve integracije je veće nego ponuda

Bez njemačkog jezika nema integracije

Od studenoga 2015. godine tražitelji azila i osobe koje imaju tzv. „trpljeni boravak“ (Duldung) i koje imaju „dobre perspektive da dobiju pravo boravka“ imaju mogućnost pohađanja tečajeva integracije.

Ti tečajevi se sastoje od tečaja učenja njemačkog jezika, 600 školskih sati, kao i tzv. kursa orijentacije, koji traje 60 školskih sati. Na kraju polaznici tečaja integracije trebaju govoriti njemački jezik tako dobro da mogu bez problema početi raditi u nekom poduzeću. U međuvremenu je daleko više zainteresiranih za taj tečaj nego što ima slobodnih mjesta.

Visoki troškovi za općinske vlasti

Troškove zbrinjavanja izbjeglica snosi Savezna Republika Njemačka i njezine savezne zemlje. Savezne zemlje novac dalje prosljeđuju gradovima i općinama koji financiraju ustanove za prihvat izbjeglica, školovanje djece izbjeglica ili brigu o maloljetnim izbjeglicama koje su u Njemačku stigle same. Proračuni mnogih općina su kroz ove izdatke jako opterećeni.

Raspodjela tereta

Prošlog rujna je njemačka vlada obećala da će saveznim zemljama, paušalno, po izbjeglici, izdvojiti po 670 eura. Taj iznos će biti isplaćivan sve dok ta osoba prima pomoć reguliranu zakonom o pomoći koja se pruža tražiteljima azila. Međutim, ubrzo se ispostavilo da ta svota nije dovoljna.

Mladić na poslu

Nakon završenog tečaja bolji su izgledi na tržištu rada

Saveznim zemljama je potrebno više novca

Sa 670 eura se maksimalno pokriva samo 20 posto svote koju za izbjeglice izdvajaju savezne zemlje, priznala je njemačka kancelarka Angela Merkel kada se u travnju sastala s premijerima njemačkih saveznih zemalja. Stoga je ispravan prijedlog saveznih zemalja i općina o pravednoj i fer raspodjeli tereta. Prema navodima saveznih zemalja, savezna vlada bi trebala preuzeti 50 posto troškova. Odgovor na ovo pitanje trebao bi biti donesen na sastanku koji će biti održan 31. svibnja.

Veliki gradovi pod velikim teretom

Urbana područja i veliki gradovi posebno privlače izbjeglice jer tamo žive njihovi sunarodnjaci i tamo imaju bolje šanse na tržištu rada. Glavni grad Berlin, koji je ionako u financijskim problemima, smatra da će ove godine za zbrinjavanje izbjeglica morati izdvojiti 900 milijuna eura. Gradski senat je u proračunu planirao samo 600 milijuna eura i nada se pomoći savezne vade.

Mora li se ministar financija zaduživati?

Vjerojatno ne, jer prihodi od poreza u Njemačkoj su u porastu, a porast iznosi koliko i troškovi za zbrinjavanje izbjeglica. Nakon što je savezna vlada početkom svibnja predstavila procjene o poreznim prihodima, njemačke savezne zemlje i općine do 2020. godine mogu računati s većim prihodima u iznosu od 42,2 milijarde eura. Ministar financija Wolfgang Schäuble se nada da će time ove i iduće godine biti sačuvana „crna nula“. Schäuble je ponosan što Njemačka od 2014. godine nije pravila nova zaduženja. On želi nastaviti taj trend. Međutim, to isto tako znači da neće biti poreznih olakšica. Jer, povećanje poreznih prihoda odlazi na veće izdatke za izbjeglice.

Preporuka uredništva