Koliko Njemačkoj trebaju doseljenici?

Njemačka privlači stotine tisuća doseljenika iz raznih krajeva svijeta. Među njima je veliki broj građana Europske unije s juga i istoka Europe. Prošle godine se u Njemačku doselilo oko 300.000 više ljudi nego što se iz nje iselilo. Zbog toga se broj stanovnika sada, prema podacima njemačkog Zavoda za statistiku, popeo na gotovo 82 milijuna. Većina pridošlica stanuje u blizini velikih gradova, poput Kölna, Frankfurta ili Münchena, dok se u ruralnim krajevima zemlje porast stanovništva gotovo i ne primjećuje.

Potrebna – kultura dobrodošlice

Veliki broj Grka, Španjolaca ili Bugara vjeruje da im je selidba u Njemačku jedina šansa da dođu do posla. U njihovim zemljama vlada visoka nezaposlenost – i nema izgleda da će uskoro biti bolje. Još se stoga više razočaraju kada ih u Njemačkoj ne dočekaju raširenih ruku. Pored konkretnih pravnih koraka, Njemačka treba i novu "kulturu dobrodošlice", kaže Steffen Kröhnert iz Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, što znači da doseljenici ne bi trebali u kojekavim zavodima satima čekati na kojekakve potvrde i da se ne bi trebali osjećati svedeni na brojeve.

"Njemačka se u prošlosti često znala izolirati. A potrebni su nam dobro obrazovani migranti, dakle moramo im pojednostavniti priznavanje kvalifikacija u Njemačkoj i dati im mogućnost da ovdje ostanu sa svojim obiteljima", ukazuje Kröhnert.

Njemačka profitira od doseljenika

Trenutni val doseljenika prije svega čine visoko obrazovani ljudi: inženjeri, akademici, stručnjaci. Od toga profitira njemačka privreda, a time i cijelo društvo. Dugoročno bi, međutim, bilo pogrešno koncentrirati se samo visoko obrazovane, upozorava Kröhnert: "Njemačkoj nisu potrebni samo inženjeri, potrebni su joj, na primjer, i ljudi koji će njegovati stare i nemoćne osobe."

Prije su doseljenici učili njemački u takozvanim tečajevima za strance koji se danas zovu "integracijski tečajevi". Ali novoj generaciji doseljenika trebaju specijaliziraniji i individualniji tečajevi, smatra Günter Heinecker iz škole stranih jezika Arenalingua. "Njima se nude radna mjesta inženjera, znanstvenika, liječnika ili njegovatelja, a naravno da jednom liječniku treba drukčije znanje njemačkog nego jednom znanstveniku ili nekome tko radi u gastronomiji.“

U većini područja je poslodavcu ostavljeno na izbor hoće li poslati svog djelatnika-stranca na tečaj njemačkog. Ali postoje i područja, na primjer zdravstvo, gdje je zakonski propisano da liječnici, bolničari, i medicinske sestre moraju imati određenu razinu znanja njemačkog. To je jedan od razloga što je broj polaznika tečajeva proteklih godina naprosto eksplodirao, kaže Heinecker.

Integracija umesto subkulture

Migranti koji dolaze iz Europske unije često se žele zaposliti i uključiti u društveni život po svaku cijenu, primjećuje Steffen Kröhnert. Tako za njih ne postoji opasnost da će unutar Njemačke stvoriti vlastitu subkulturu koja će se izolirati od ostatka zemlje.

Dolazak radne snage iz inozemstva ima i jednu nuspojavu koja se ne vidi na prvi pogled: ono što Njemačka dobija, zemlje iz kojih doseljenici dolaze - gube. To se na primjer odražava i na državni budžet za socijalna davanja: u Njemačkoj je situacija opuštenija zbog toga što dolaze kvalificirani radnici iz inozemstva, ali njihove domovine pate zbog "odljeva mozgova“. U pojedinim južnoeuropskim zemljama broj mladih se ionako smanjuje zbog vrlo niske stope nataliteta. Kratkoročno gledano te zemlje imaju manji problem nezaposlenih, ali u budućnosti neće imati dovoljno radne snage da se gospodarski ponovno osove na noge.

Za stručnjake poput Steffena Kröhnerta iz berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj doseljavanje predstavlja veliku šansu za njemačko društvo. Ali s jedne strane, domaće stanovništvo treba još bolje pripremiti da prihvati nove sugrađane, a s druge strane već treba razmišljati o idućoj gospodarskoj krizi. Pouka se može izvući iz španjolskog primjera, kaže Kröhnert: "U jednom razdoblju 2005. godine doseljenici su se masovno zapošljavali, jer su bili neophodni građevinskoj industriji – ali su oni bili i među prvima koji su izgubili posao. Slična opasnost postoji i u Njemačkoj, u fazi gospodarskog pada upravo doseljenicima prijete socijalni problemi.