1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Koliko maraka za jednog (političkog) zatvorenika?

Bila je to trgovina koja je mogla nastati samo u mračno hladnoratovsko doba. Zapadna Njemačka je godinama od svog istočnog susjeda kupovala političke zatvorenike. Za jedne se radilo o humanosti, za druge o zaradi.

Nur für die Redaktion Kultur Hintergrund zu verwenden einmalige Veröffentlichung mit Rückgabe der Original-Vorlagen u.löschen der Druckdatei und folgender Einschränkung: **** Nur zuverwenden in Zusammenhang mit der Berichterstattung über die Ausstellung Häftlingsfreikauf des Notaufnahmelagers Berlin. *** Befristet bis 31.8.12. Alle Rechte verbleiben bei brunkfoto! ©brunkfoto Karl-Heinz Brunk (Journalist) Friedhofsallee 22 in 35396 Giessen mail: brunkfoto@t-online.de

Deutschland Ausstellung Häftlingsfreikauf des Notaufnahmelagers Berlin

Tajno sklopljeni dogovor između Zapadne i Istočne Njemačke je bio vrlo škakljivog sadržaja - za obje strane. Po tom sporazumu je 2. listopada 1963. prvih 8 istočnonjemačkih političkih zatvorenika pušteno na slobodu. Onu pravu, zapadnu. U strogoj tajnosti su iz nekoliko zatvora prebačeni preko granice koja je dijelila dvije Njemačke.

Zapadna Njemačka je za svoje nove državljane platila točno 205.000 tadašnjih maraka. Naravno zapadnih. To znači 25.625 DM "po glavi". Od tada pa do pada Berlinskog zida 26 godina kasnije, Zapadna Njemačka je na ovaj način došla do 34.000 svojih sunarodnjaka. Jedna izložba sada baca novo svjetlo na ovo mračno poglavlje u novijoj njemačkoj povijesti.

Preko zatvorenika do deviza

Prikaz smještaja u prihvatnom centru Marienfelde

Prikaz smještaja u prihvatnom centru Marienfelde

Izložba "Kupljena sloboda - putovi iz DDR-ovih zatvora" postavljena je u berlinskom memorijalnom centru Marienfelde i preko portreta šest obitelji opisuje kalvariju istočnonjemačkih zatvorenika i njihov put na Zapad. Među njima je sudbina obitelji Kolbe iz Dresdena kojoj 1973. nije uspio bijeg preko Željezne zavjese. Nakon toga su završili u zatvoru. Zapadna Njemačka je kompletnu obitelj "otkupila" dvije godine kasnije.

No istočnonjemačke vlasti su pronašle načina kako da zagorča i ove zadnje trenutke u kojima se obitelj Kolbe već veselila izlasku na slobodu. Dva sina su puštena ranije a roditelji su ostavljeni u zatvoru još 4 mjeseca tijekom kojih im je bilo sugerirano da možda i neće više biti pušteni i da tako nikad više neće vidjeti svoju djecu.

Javnost u obje zemlje naravno nije ništa smjela znati o ovoj nevjerojatnoj trgovini. Otkupljeni novi građani Zapadne Njemačke obvezali su se na šutnju. Iza kulisa su dva odvjetnika, Wolfgang Vogel na Zapadu i Jürgen Stange na Istoku, povlačili konce i dogovarali trgovinu. DDR-u "robe" nije nestajalo. Dapače, u političkim ćelijama istočnonjemačkih zatvora uglavnom su boravili oni nesretnici kojima nije uspio bijeg iz "zemlje radnika i seljaka". A takvih je bilo sve više i više. Između gradnje Berlinskog zida 1962. i njegovog pada 1989., 87.000 istočnonjemačkih državljana je završilo u zatvoru zbog pokušaja, kako se to službeno nazivalo, "bijega iz republike".

Što stručniji, to skuplji

Berlinski zid

Za mnoge nepremostiva prepreka prema slobodi - Berlinski zid

Na izložbi u Berlinu je moguće pročitati i korespondenciju dvojice odvjetnika koja na prvi pogled izgleda kao protokol kakve prodaje industrijske robe ili poljoprivrednih proizvoda. No ono od čega se najviše ledi krv u žilama je činjenica da se iza šturog odvjetničkog jezika kriju ljudske sudbine i da se u većini slučajeva radilo o cjenjkanju "živom robom".

Voditeljica memorijalnog centra Marienfelde, Bettina Effner, vrlo iluzorno predočava logiku iza trgovačkog procesa dvije njemačke republike. "Liječnici i inženjeri su stajali više, oni ostali manje", zvuči hladnokrvna logika. Najskuplji su bili oni stručnjaci koji su se nalazili na odsluženju dugotrajnijih kazni. Liječnici Renate Werwigk je, nakon što su je 1967. po drugi put uhvatili u pokušaju bijega na Zapad, cijena porasla tako da je njezin odlazak na Zapad plaćen 100.000 DM. Plus jedan istočnonjemački špijun.

Državni izvor prihoda

Zatvor Bautzen u DDR-u

Zatvori puni neuspješnih prebjega na Zapad

No nije samo vlast u Istočnom Berlinu strahovala od curenja informacija o prodaji svojih građana u javnost. Vlasti u Bonnu su pod svaku cijenu htjele ukloniti sumnju u upletenost u ovu trgovinu ljudima. Zbog toga je u proces transakcije bila uključena i protestantska crkva koja je financijski potpomagala vjerske zajednice u Istočnoj Njemačkoj pa su se tako mogle lakše prikriti i novčane transakcije za otkup zarobljenika.

No nije se uvijek kupovalo u gotovini. DDR-u je nedostajalo svega pa je Zapadna Njemačka političke zatvorenike otkupljivala u nafti, živežnim namirnicama pa čak i dijamantima. Istočna Njemačka, kako tvrdi kustosica izložbe "Kupljena sloboda - putovi iz DDR-ovih zatvora" Lucia Halder, je svoje akutne gospodarske probleme djelomično rješavala trgovinom sa Zapadom.

Tako je od svoje "žive robe" DDR svih tih godina zaradio preko 3 milijarde maraka. No na kraju zemlji radnika i seljaka ni to nije pomoglo nego je samo dodatno produbilo povijesnu spoznaju o zločinačkom karakteru svog društvenog uređenja.