Koliko koristi od posjeta muzeju? | Kultura | DW | 24.04.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Koliko koristi od posjeta muzeju?

Prosječni posjetitelj muzeja se u pravilu pred umjetničkim djelom zadržava 11 sekundi. Mnogi već na izlasku iz muzeje zaborava što su vidjeli. To je sad dokazala i jedna studija.

Louvre u Parisu

Louvre u Parisu

Što više posjetitelja, to je bolja izložba. Prema toj devizi se već godinama povode velike muzejske kuće diljem svijeta. Jedino što vrijedi je broj posjetitelja. Ako se ispred muzeja na nalazi red od barem nekoliko stotina metara, mediji će izložbu hladno nazvati "solidno posjećenom" a ne "senzacijom". Kako se konzument umjetnosti osjeća u toj gužvi, dosad se nije pitao nitko.

Gužva šteti percepciji

Gužva pred Mona Lisom

Gužva pred Mona Lisom

No kako je pokazala studija njemačkog kulturologa Martina Tröndlea, što je veći broj posjetitelja neka izložba zabilježila, to je manji broj posjetitelja koji je od te izložbe zaista nešto i zadržao i u intelektualnom smislu profitirao. Rezultat muzajske strke i pomutnje je taj da prosječni posjetitelj pred umjetničkim djelom provede svega 11 sekundi. Izuzetak su najpopularniji izlošci neke zbirke ili izložbe. Svakom tko je posjetio neki od većih svjetskih galerija ili muzeja je taj fenomen poznat. U ustanovama poput Louvrea ili Uffizija redari čak reguliraju i ulazak u prostorije s najpoznatijim djelima.

Posjetitelj se osim nekih fragmenata već pri izlasku iz muzeja ne sjeća većine onoga što je vidio. Koliko je uopće moguće "saživiti" se s nekim remek-djelom usred neopisive gužve i u kakofoniji glasova na najrazličitijim jezicima? "Posjetitelji muzeja trebaju mir. Komunikacija za vrijeme pregledavanja umjetničkih djela negativno utječe na percepciju", kaže Tröndle. On smatra da bi muzeji stoga iz temelja trebali preispitati svoj koncept. "S jedne strane muzeji bi trebali biti mjesto za socijaliziranje ali bi u prvom redu trebali biti mjesta gdje se uživa u umjetničkim djelima", kaže Tröndle.

"Mentalni vatromet"

Njemački kulturolog je do rezultata, koji su ovih dana objavljeni u stručnom tisku, došao nakon dugotrajne i dijelom vrlo složene studije. Posjetitelji muzeja koji su sudjelovali u ispitivianju bili su naime prisiljeni nositi posebnu opremu koja je mjerila aktivnosti mozga za vrijeme šetnje muzejom. Elektroniski impulsi potvrdili su i posebne reakcije ne poznata umjetnička djela.

Andy Warhol i Campbellove juhe

Andy Warhol i Campbellove juhe

Tako su posjetitelji Kunstmuseuma u švicarskom St.Gallenu pred svjetski poznatom slikom Andyja Warhola, "Campbell Soup" doživljavali pravi "mentalni vatromet". Tröndleova studija je pobila još jednu predrasudu: pozavatelji i obrazovani posjetitelji umjetnost ne doživljavaju, kako se to dosad mislilo, intenzivnije nego manje obrazovani. "Onaj tko malo zna, umjetnost doživljava slično kao i dobro informirani", zaključuje Tröndle. Kao primjer dobro postavljene izložbe njemački kulturolog naovodi paviljon Ujedinjenih Arapskih Emirata na prošlogodišnjem Biennaleu u Veneciji. Kurator ovog paviljona umjetnička djela je odvojio pregradnim zidovima što je posjetitelju omogućilo da se bolje usredotoči na pojedina djela.

Autor: Nenad Kreizer (dpa)

Odg. ur.: A. Šubić