1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koliko kome vrijedi spas gospodarstva?

Na povijesnom summitu EU-a u Bruxellesu prošle godine usvojen je europski paket o stabilnosti i gospodarskom rastu u visini od 200 milijardi eura. No, i zemlje članice imaju svoje pakete mjera. U čemu se razlikuju?

Simbol Europske unije i konjunkturnih paketa

Njemačka je za sada usvojila najveći konjunkturni paket od svih zemalja članica Unije

U prosincu prošle godine 27 zemalja članica EU-a odlučilo je izdvojiti 200 milijardi eura za poticanje gospodarskog rasta: 30 milijardi eura iz blagajne Europske komisije, a 170 milijardi članice moraju same prikupiti. Koje programe i, što je najvažnije, koji iznos će svaka članica usvojiti, prepušteno je samim zemljama.

Njemačka na vodećem mjestu

Nakon višemjesečnih dvojbi Njemačka je s usvojenim drugim paketom mjera za oživljavanje gospodarstva u visini od 50 milijardi eura zauzela vodeće mjesto po visini vrijednosti konjunkturnih paketa. Jer, zajedno s prvim usvojenim paketom početkom prosinca prošle godine, njemački doprinos za pokretanje konjunkture iznosi 81 milijardu eura. To je najvrijedniji paket u Europskoj uniji. Tako treba i biti, kaže se u Bruxellesu, budući da Njemačka ima najjače gospodarstvo u EU-u i stoga treba biti predvodnik. Francuska, koja je na početku kritizirala Njemačku da koči cijelu situaciju, usvojila je paket mjera u visini od 26 milijardi eura. Taj se novac prije svega namjerava uložiti u automobilsku i građevinsku industriju te osigurati oko 100.000 radnih mjesta. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy razmišlja i o usvajanju drugog paketa, pa je priznao da je njemačka kancelarka Angela Merkel usvajanjem drugog paketa brže reagirala od Francuske.

Silvio Berlusconi

Unatoč najavama o paketu "teškom" 80 milijardi eura, Italija je izdvojila samo 6 milijardi za obnovu gospodarstva (Silvio Berlusconi)

Velika Britanija želi uložiti 23,7 milijardi eura kako bi pomogla gospodarstvu. Vlada je također do kraja ove godine smanjila poreze, a britanski premijer Gordon Brown ističe značaj ovog poteza: "Želimo učiniti ono što niti jedna zemlja prije nas nije učinila." No, stručnjaci sumnjaju da će ti potezi potaknuti građane da više troše i time pomognu gospodarstvu. Talijanski premijer Silvio Berlusconi ističe kako je tamošnji konjunkturni paket "težak" 80 milijardi eura. Prema mišljenju stručnjaka riječ je o već postojećim mjerama koje je Berlusconi samo zbrojio i uključio u novi paket. Za novi paket mjera navodno je izdvojeno samo šest milijardi eura i to u obliku davanja novčanih iznosa građanima kako bi se potaknula potrošnja te smanjenjem cijena energenata.

Tko će održati proračunsku disciplinu?

Španjolska je krajem studenog prošle godine usvojila paket u iznosu od 11 milijardi eura koji u obliku investicija treba pomoći građevinarstvu. Vlada je već u ljeto sastavila prvi konjunkturni paket u visini od 38 milijardi eura koji se uglavnom sastoji od smanjenja poreza. Španjolska je vlada morala znatno ranije djelovati za razliku od drugih europskih zemlja, jer je španjolsko gospodarstvo već početkom prošle godine pogodila gospodarska kriza. Manje europske zemlje su u skladu sa svojim financijskim mogućnostima usvojile i manje konjunkturne programe. Austrija poreznom reformom građane i poduzeća nastoji rasteretiti za ukupno tri milijarde eura. Mađarska, koja je teško pogođena krizom, s 5,2 milijardi eura nastoji pomoći malim poduzećima. Švedska je usvojila paket u iznosu od 2,4 milijardi eura, a Belgija od dvije milijarde. Posebno zemlje u kojima se u ovoj godini očekuje smanjenje gospodarskog rasta pokušavaju ublažiti pad hitnim mjerama. U tu se skupinu ubrajaju Velika Britanija, Irska, Španjolska, Estonija, Francuska, Italija i Njemačka.

Angela Merkel

"To je najbolji odgovor na krizu", rekla je kancelarka Merkel braneći drugi paket mjera

Gospodarska će kriza, prema procjenama Europske komisije, najteže pogoditi Litvu gdje će se gospodarstvo smanjiti za skoro tri posto. U Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj EU računa sa smanjenjem gospodarskog rasta, ali ne i da će doći do recesije. Zbog toga se u tim zemljama donose manji konjunkturni paketi. Rumunjska je za 2009. najavila mjere "teške" 2,5 milijardi eura, no direktor rumunjske središnje banke čak smatra kako je i taj paket zapravo nepotreban.

Većina europskih zemalja svoje će konjunkturne programe financirati novim zaduženjima, što bi moglo dovesti do kršenja europskog Pakta o stabilnosti i rastu, koji dopušta godišnji proračunski deficit zemalja članica do tri posto njihova BDP-a. Već je jasno da će Njemačka u ovoj i idućoj godini znatno prekoračiti tu granicu, no kancelarka Angela Merkel ipak je uvjerena u ispravnost donešene odluke: "Put kojim smo krenuli kako bi izvukli zemlju iz krize sa sobom nosi nove dugove za ovu i iduću godinu. To se jasno mora reći, nema uljepšavanja, a ova nam odluka nije bila laka. Ni za mene ona nije bila laka i moram reći kako je ovo najteža unutarnjopolitička odluka koju sam morala donijeti otkako sam kancelarka. Ali sam uvjerena da je to dobar odgovor na krizu." Isto se predviđa i za Francusku, Italiju, Španjolsku, Irsku i Grčku. U Grčkoj bi se proračunski deficit mogao popeti na sedam posto. Najvjerojatnije će proračunski limit uspjeti ispoštovati samo Nizozemska, Švedska i Finska.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic