1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koliko je siguran novac štediša?

Raste zabrinutost za eurozonu. Bonitetne agencije redom snižavaju rejting europskih banaka. Mnogi štediše se boje za svoj novac. Sve su glasniji i zahtjevi za novim milijardama za spas eura.

Logo Moody's

Moody's je ponovo podijelio loše ocjene

Moćna američka rejtinška agencija Moody's ponovo dijeli loše ocjene. Nakon što su snižavanjem rejtinga u utorak (15.5.) kažnjene talijanske banke, danas (18.5.) je ista sudbina zadesila i 16 španjolskih banaka. Istodobno u Grčkoj štediše masovno dižu svoj novac s bankovnih računa u strahu od sloma domaćeg bankarskog sustava.

Ostanak Grčke u eurozoni ionako je sve nesigurniji, a sada je snižavanje rejtinga španjolskim bankama dodatno povećalo zabrinutost za daljnju sudbinu eura. Jer, Španjolska je u eurozoni četvrto gospodarstvo po veličini, pa bi zaoštravanje krize u toj zemlji moglo imati daleko veće posljedice po euro nego sudbina Grčke. Španjolska se nikako ne uspijeva izvući iz recesije i napokon početi bilježiti gospodarski rast. I snižavanje rejtinga španjolskim bankama je dijelom posljedica problema koje ta zemlja ima sa smanjivanjem deficita i zabrinutosti da nema dovoljno sredstava kako bi podržala banke koje imaju poteškoća.

Koliko je siguran novac štediša?

No, što konkretno u praksi znače loše ocjene rejtinških agencija? Prva posljedica je teže i skuplje nabavljanje novca na tržištu. Bank si uglavnom posuđuju novac međusobno i jasno je da loša ocjena izaziva nepovjerenje u kreditne sposobnosti dotične banke. Osim toga, takva banka teško privlači i klijente koji su spremni uložiti novac u nju. U najgorem slučaju čak može doći i do povlačenja kapitala iz banke. Ukoliko onda još i štediše počnu prazniti svoje račune, može se reći da ta novčarska institucija ima ozbiljne probleme. Posljedica: platežna nesposobnost. 

Naravno, to je najgori scenarij od kojeg su europske banke još uvijek daleko. Zato građani koji imaju uloge u podružnicama banaka kojima je rejting snižen za sada nemaju razloga za zabrinutost. Pogotovo što i država jamči za štedne uloge do određene visine. Osim toga, pad rejtinga ne znači automatski platežnu nesposobnost neke banke, nego se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje pa nema direktnih posljedica po štediše.

Još više novca iz ECB-a?

Novac u čarapi

Je li novac sigurniji kod kuće?

Zbog takvog razvoja situacije sve su glasniji zahtjevi za daljnjim mjerama za suzbijanje krize. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi Europska središnja banka (ECB) trebala na tržište novca izbaciti nove količine svježeg kapitala i sniziti referentnu kamatnu stopu na ispod 1 posto. Predlaže se i da ECB kupi još više državnih obveznica država u krizi, poput Španjolske i Italije. To bi pomoglo tim zemljama da dođu do svježeg novca pod relativno povoljnim uvjetima i stabiliziralo njihove bankarske sustave.

No, ECB za sada odbija sve te prijedloge. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ponovo je zatražio veći angažman politike u suzbijanju krize. "ECB je izljevom krajnje jeftinog novca, ukupno bilijun eura u prosincu i veljači, dao svoj doprinos smanjivanju napetosti na tržištima", podsjetio je Draghi i dodao da je jednostavno potrebno još vremena kako bi taj novac iz banaka stvarno stigao i do gospodarstva.