1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Koliko je profesorsko zvanje još atraktivno?

Globalizacija, reforme, štednja - sveučilišta širom svijeta bore se s novim izazovima. Jedna međunarodna studija po prvi put istražuje kako se oni odražavaju na posao profesora.

Leo Goedegebuure ne izgleda baš nezadovoljno iako radi u zemlji u kojoj su profesori, prema rezultatima istraživanja, u prosjeku najnezadovoljniji - u Australiji. Direktor Instituta LH-Martin u Melbourneu je omanji Nizozemac s brkovima. "Zajedno s Britancima Australci najviše kukaju", kaže ovaj znanstvenik, specijalist na polju istraživanja sveučilišta kao radnog kolektiva. Australci imaju problem da je sve više studenata, a sve manje osoblja zaposlenog na sveučilištima. Ali unatoč tome je, tvrdi Goedegebuure, u usporedbi s gospodarskim vodama i javnom upravom, profesorima još dobro: "Preko 50 posto stoga radi svoj posao s veseljem i predanošću."

Leo Goedegebuure

Leo Goedegebuure

Goedegebuure zna međutim i ovo: što se ide niže po ljestvici sveučilišne hijerarhije, to su zaposlenici nezadovoljniji. To važi za čitav svijet, iako su zaposlenici akademske zajednice u Europi, Aziji i Americi generalno puno zadovoljniji od svojih kolega u Australiji. Nizozemski profesor do svojih je saznanja došao iz podataka CAP-studije ("Carreer and Professional Situation") koja zajedno s Euroac-istraživanjem daje uvid u uvjete za rad na visokim školama širom svijeta.

U Hrvatskoj i Italiji veliki broj predavača bez doktorske titule

Studija istražuje kako zaposlenici sveučilišta reagiraju na pritisak koji nastaje zbog reformi, globalizacije i internacionalizacije akademskog svijeta. Prvi rezultati studije su iznenadili znanstvenike. Iznenadilo ih je prije svega to koliko različito sveučilišta reagiraju na nove izazove.

Dok u Njemačkoj i Austriji nema profesorskog mjesta bez doktorata, na katedrama sveučilišta u Hrvatskoj i Italiji gotovo je trećina predavača bez doktorske titule. Podaci koji su sakupljeni u okviru studije pokazuju i kako se različito tretira "srednji" akademski sloj suradnika u različitim zemljama. Tako je u Njemačkoj 80 posto radnih ugovora na ovom području na određeno vrijeme - u Velikoj Britaniji samo 29, a u Švicarskoj još manje, 24 posto.

I omjer istraživačkog i pedagoškog rada je vrlo različit. U Njemačkoj profesori dobru trećinu svog vremena provode u predavanjima i pedagoškom radu, a u Finskoj 42 posto.

Studenata sve više, profesora sve manje

Studenata sve više, profesora sve manje

Nestašica profesora?

Kako dalje na sveučilištima?

Kako dalje na sveučilištima?

Gdje je najatraktivije biti sveučilišni profesor? Što zvanje čini tako privlačnim tamo gdje su suradnici sveučilišta i profesori najzadovoljniji? "Mi to još ne znamo", kaže Leo Goedegebuure pomalo zabrinuto. Bilo bi vrlo korisno znati kako utjecati na razinu atraktivnosti profesorskog znanja, smatra on, jer je budućnost sveučilišta upitna. Mora se brzo nešto promijeniti", traži ovaj Nizozemac jer prije svega u zapadnim industrijskim zemljama polovica profesora koji drže katedre (senior professors) u idućih će pet godina otići u morovinu. "Moramo akademsku karijeru učiniti atraktivnom za mlade, inače ćemo se naći u ozbiljnim problemima", smatra on.

Preporuka uredništva