1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koliko je Njemačku stajao DDR?

Koliko je Nijemce koštao DDR? Prije dvadeset godina je ustanovljena gospodarska i monetarna unija nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke. Razlike među njima tada su bile ogromne.

Uništavanje i posljednjih novčanica istočne marke, 25. lipnja 2002.

Uništavanje i posljednjih novčanica istočne marke, 25. lipnja 2002.

Prije dvadeset godina potpisan je Državni ugovor. DDR (Njemačka Demokratska Republika) je preuzeo gospodarski socijalni model Savezne Republike Njemačke, a njemačka marka je zamijenila istočnu marku. I na zapadu i na istoku mnogi su upozoravali na opasnost od preranog uvođenja monetarne unije. Stručno gledano monetarna je unija trebala doći tek na kraju procesa, ali politički to je 1. srpnja 1990. bio neizbježan korak.

Istočni Berlinčani stoje u redu ispred banke kako bi razmijenili svoje istočne marke za zapadnonjemačke marke, 29.06.1990.

Istočni Berlinčani stoje u redu ispred banke kako bi razmijenili svoje istočne marke za zapadnonjemačke marke, 29.06.1990.

"Ako njemačka marka ne dođe k nama, mi ćemo doći k njoj", skandirali su tada istočni Nijemci. Nisu htjeli i opet izvlačiti kraći kraj. Nakon Drugog svjetskog rata su već puno više propatili od svojih zapadnih sunarodnjaka. U godinama kad je u zapadnom dijelu Njemače Marshallov plan otvarao put njemačkom gospodarskom čudu, istočni je dio morao plaćati za sve što je Wehrmacht učinio u Sovjetskom Savezu. Do 1953. Sovjetski je Savez iz sovjetske okupacijske zone, koja je kasnije postala DDR, izvukao reparacije ratne štete u vrijednosti od skoro 70 milijardi maraka. Cjelokupne tvornice, željezničke tračnice, lokomotive, teretni vagoni, poljoprivredni i industrijski pogoni demontirani su i prebacivani u SSSR. Zapad Njemačke se toga velikim dijelom spasio. Zapadne su sile djelomično obustavile demontažu i reparacije već 1946., a potpuno u studenom 1949. Procjenjuje se da su reparacije iznosile oko 2 milijarde maraka što je bio tek djelić onoga što su morali isplatiti istočni Nijemci.

Iz milijardi u bilijune

Oronula zgrada u jednom povijesnom selu na istoku Njemačke

Mnogo je toga u istočnoj Njemačkoj moralo biti obnovljeno

Pokojni bremenski povjesničar Arno Peters, koji se cijelog života zalagao za DDR, smatrao je da je ova velika razlika u isplati reparacija bila ogromna hipoteka od koje se gospodarstvo istočnog dijela Njemačke nikad nije oporavilo.On je već 1964. objavio svoj plan za ispravljanje nepravde prema istočnim Nijemcima prema kojem Zapadna Njemačka Istočnoj duguje 72 milijarde maraka. Nakon njemačkog ujedinjenja 1989. Peters je ovaj svoj plan aktualizirao. Troškovi su prema njegovim računima do tada porasli na 727 milijardi. Ovaj ogromni iznos je naišao na totalno nerazumijevanje njemačke vlade. No u međuvremenu je zapadni dio zemlje, obzirom na visoke isplate za socijalne potrebe te pomoć za investiranje na Istoku, isplatio već oko bilijun i pol eura.

Znači Njemačku je do sad DDR stajao bilijun i pol eura, daleko više no što je kritični Arno Peteres izračunao čak i u svom aktualiziranom planu za izjednačavanje reparacija. Svejedno, proces izjednačavanja dvaju dijelova Njemačke nije svugdje pokazao rezultate. "Postoje područja bivše Istočne Njemačke u kojima se praktično ništa ne događa, poput seoskih dijelova Brandenburga ili Mecklenburg-Vorpommerna. Neka su područja uvelike profitirala, no ima i onih u kojima je stanje jako, jako loše", ocjenjuje bremenski gospodarski stručnjak i član radne zajednice Alternativna gospodarska politika Rudolf Hicker.

Autor: Godehard Weyerer/ Snježana Kobešćak

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva