1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko je neovisno pravosuđe u Srbiji?

Ustavni sud Srbije svojim najnovijim odlukama ponovo je pokrenuo pitanje neovisnosti pravosuđa. Kritičari ocjenjuju da Ustavni sud pokušava da se dodvori novoj političkoj eliti – što je alarmantno.

Europäischer Gerichtshof weist Klagen von Bodenreformopfern zurück Der Hammer eines Richters liegt am Mittwoch (30.03.2005) in einem Gerichtssaal im Europäischen Gericht für Menschenrechte in Straßburg. Die Bundesrepublik muss Opfer der Bodenreform in Ostdeutschland nicht höher entschädigen. Das geht aus einem Urteil des Europäischen Gerichtshofs für Menschenrechte in Straßburg hervor, das am Mittwoch verkündet wurde. Foto: Ronald Wittek +++(c) dpa - Bildfunk+++

Symbolbild Hammer im Gerichtssaal

Ustavni sud Srbije (USS) se probudio iz zimskog sna i nakon perioda zatišja u radu, donio odluke koje su izazvale dosta negativnih komentara u stručnoj i političkoj javnosti. To su prije svega odluke o ukidanju pojedinih nadležnosti Vojvodine, kao i usvajanje žalbi više od 300 sudaca i tužitelja koji su nakon reforme pravosuđa ostali bez posla. Pitanja koja su se odmah nametnula su: zašto se Ustavni sud odlučio za donošenje takvih odluka praktički u vakuumu vlasti, u periodu kada se tek formira nova vlada, i stoji li li iza tih odluka želja da se nekako zadovolje nove vlasti?

Konzervativne snage došle na svoje?

Vojislav Koštunica

Veliki broj sudaca Ustavnog suda Srbije je izabran u eri Vojislava Koštunice

Tajming ovih odluka svakako izaziva opravdane sumnje da su odluke Ustavnog suda neka vrsta pozdrava novim vlastima, kaže za DW Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku: "Ne treba zaboraviti, ogroman broj sudaca USS-a izabran je u vrijeme vlade Vojislava Koštunice, a u ovoj maloj zemlji znamo politička opredjeljenja skoro svih. Za veliki broj njih znamo da su vrlo bliski konzervativnoj politici oličenoj prije svega u Demokratskoj stranci Srbije i njezinom lideru Vojislavu Koštunici.“

Milan Antonijević, direktor Odbora pravnika za ljudska prava, ocjenjuje za DW da bi donošenje političkih odluka od strane suda bilo znak za paljenje signalne lampice. U svakom slučaju, može se reći da USS anticipira novu političku konstelaciju snaga: "Možemo izvući zaključak da on želi uspješno plivati u političkim vodama. To je prilično alarmantno i pokazuje da sama ta institucija nema istančani osjećaj za obavljanje svog posla, koji je definiran Ustavom, već da ulazi u domenu politike gdje ne bi trebao biti niti jedan sud, pa svakako ni Ustavni sud“, smatra Antonijević.

Ispunjavamo političke želje

Antonijević kaže da su sada u fokusu odluke Ustavnog suda, ali da bi trebalo skrenuti pažnju i na neka druga događanja i odluke u srpskom pravosuđu koje se također mogu povezati s politikom: "Možemo govoriti o trenutku kada se započinje s pojedinim istragama, o trenutku kada se Tužiteljstvo aktivira oko nekih slučajeva, ili o donošenju presuda u nekim slučajevima, koji nisu samo pred Ustavnim sudom, već i pred drugim sudovima. Ukoliko i to možete dovesti u vezu s politikom, s postojanjem političke volje, onda uopće ne govorimo o državi u kojoj postoji vladavina prava, već o državi u kojoj postoji vladavina političkih elita, anticipiranih političkih elita, i anticipiranih volja onih koji su na vlasti“, kritičan je Antonijević.

Spomenik pravdi

Mnogi političari u Srbiji misle da pravdu ponekad treba "malo pogurati"

Politički rat preko leđa pravosuđa

Dragan Popović ocjenjuje da su zadnje odluke USS-a potpuno urušile autoritet tog pravosudnog tijela što će ostaviti ozbiljne pravne i političke posljedice: "Pravne posljedice će ostaviti sigurno, posebno što nije jasno kako će se implementirati odluke Ustavnog suda u vezi s reizborom sudaca; neki od sudaca čije su žalbe usvojene se nalaze u zatvoru, neki su u penziji. A na političkom nivou također očekujem velike turbulencije. Jer, bez obzira je li iza odluka Ustavnog suda stajala politička volja nekih ljudi ili ne, očigledno je da će i vlast i oporba iskoristiti ovakve odluke da nastave međusobni rat, preko leđa pravosuđa i preko leđa sudaca, što je pogubno za cijelu zemlju.“

Sva ova događanja ukazuju na to da nema govora o bilo kakvoj podjeli vlasti u Srbiji i neovisnom pravosuđu, smatra Dragan Popović. To je prepoznala i Europska unija koja je odlučila držati otvorena poglavlja 23 i 24 - ona poglavlja koja se odnose na reformu pravosuđa.

Preporuka uredništva