1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koliko je korumpirana njemačka politika?

Njemačka je sasvim dobro prošla u zadnjem istraživanju Transparency Internationala. Svejedno, domaći stručnjaci rado bi vidjeli promjene na bolje u političkim strankama, parlamentu i općenito među državnim dužnosnicima.

U pravnom smislu bivši njemački kancelar Gerhard Schröder naravno da nije korumpiran. Bivši šef njemačkih socijaldemokrata nije prekršio nikakav zakon kad je samo nekoliko mjeseci nakon poraza na saveznim izborima 2005. postao predsjednikom nadzornog odbora u konzorciju koji gradi plinovod "Sjeverni tok" (Nord Stream). Svejedno, ipak ostaje pomalo gorak okus u ustima, smatra voditelj njemačkog ogranka organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International (TI) Christian Humborg.

Gerhard Schröder i Vladimir Putin se rukuju

Veliki prijatelji Gerhard Schröder i Vladimir Putin

Sjeverni tok je plinovod koji se proteže od Rusije, ispod Baltika pa sve do Njemačke i koji je politički, gospodarski i ekološki vrlo diskutabilan. Schröder je taj projekt podržavao dok je bio na čelu njemačke vlade. Njegov partner na ruskoj strani bio je predsjednik Vladimir Putin, koji je prema Schröderovom mišljenju "demokrat čist kao suza". Schröderov angažman tu postaje upitan i zbog toga što se s 51 posto udjela u vlasništvu, najutjecajniji vlasnik Sjevernog toka zove Gazprom. To je tvrtka koju je istraživački novinar Jürgen Roth u svojoj najnovijoj knjizi opisao kao "jezovit imperij" s mafijaškim strukturama.

"Zlouporaba povjerene moći"

No što Schröder i Sjeverni tok imaju zajedničko s korupcijom? U užem smislu malo. U širem puno. Transparency International korupciju definira kao "zlouporabu povjerene moći u privatne svrhe ili korist". Rasvjetljavanje sive zone između očite i pretpostavljene korupcije od 1995. spada u zadatke ove organizacije koja se financira uz pomoć dobrovoljnih priloga. Svake godine TI objavljuje takozvani indeks korupcije. To je neka vrsta "mjerenja temperature" kako bi se odredio stupanj potkupljivosti među političkim predstavnicima i državnim dužnosnicima. Rezultati se temelje, između ostalog, i na anketama provedenim među poslovnim ljudima iz zemlje i i inozemstva. Njemačka je trenutačno na 14 mjestu od 183 zemlje, koje su bile uključene u istraživanje.

Kao poseban dodatak uobičajenoj "rang-listi" TI je po prvi put za europske zemlje sastavio još jedan popis. Za 25 zemalja sastavljeno je takozvano izvješće o integritetu. Za to su provedena istraživanja u vladama, parlamentima, pravosuđu i među političkim strankama. Svugdje su postavljena ista pitanja: Kakve se mjere poduzimaju protiv korupcije? Kakav je odnos prema transparentnosti i kontroli? TI je odlučio ne sastavljati još jednu rang-listu jer je istraživanja u pojedinim zemljama zbog različitih javnih i privatnih struktura teško uspoređivati.

Njemačka ignorira UN-ove konvencije

TI je htio prije svega analizirati jake strane kao i slabosti pojedinih zemalja. Njemačka na primjer ima "dobar do vrlo dobar" sustav integriteta. Pod time TI podrazumijeva udio otvorenosti i pravednosti u gospodarskom natjecanju te u odnosu između građana i politke.

Zastupnci ubacuju glasaček listiće u glasačku kutiju u njemačkom parlamentu

Kupovanje i prodavanje glasova u parlamentu je kazneno djelo

Unatoč dobroj ocjeni za Njemačku, TI ipak ima neke primjedbe, posebno na pojedinim političkim područjima. To se tiče prije svega podmitljivosti državnih dužnosnika. U Njemačkoj su "potkupljivost i potkupljivanje predstavnika naroda" regulirani u članku 108 Kaznenog zakona. Prema njemu je kažnjivo djelo samo kupovanje i prodavanje glasova u parlamentu.

Ujedinjeni narodi u svojoj Konvenciji koja je na snagu stupila 2005. godine i koju je u međuvremenu ratificiralo 160 zemalja, ali ne i Njemačka, zahtijevaju mogućnosti sankcija s dalekosežnijim posljedicama. Da bi Njemačka mogla djelotvorno pristupiti ovoj konvenciji, njemački bi parlament morao promijeniti zakon. Oporbena Socijaldemokratska stranka (SPD) sastavila je svoj prijedlog. Prema njemu, zastupnici bi bili kažnjivi i i u slučaju kad bi za svog mandata trećim osobama nudili pogodnosti, usluge ili jamstva.

Kritika zbog novčanih priloga zastupnicima

Vladajuća koalicija demokršćana i liberala (CDU/CSU i FDP) u Berlinu ne želi mijenjati zakon. No to bi bio "neodrživ, skandalozni" pristup, smatra Christian Humborg iz TI-ja. Njemačka pred međunarodnom zajednicom ispada "smiješna" kad od drugih zemalja zahtijeva da se oštrije bore protiv korupcije, a sama ne primjenjuje UN-ove konvencije.

Christian Humborg

Christian Humborg

Još jedna slaba točka u Njemačkoj je prema mišljenju Transparency Internationala praksa davanja novčanih priloga. Prema važećem zakonu, zastupnici moraju novčane priloge ili poklone prijavljivati tek ako su vredniji od 10.000 eura. To je prema mišljenju TI-ja previsoka granica.

Regostar lobista

Djelotvoran način borbe za postizanje veće transparentnosti bio bi, po mišljenju voditelja njemačkog ogranka TI-ja Christiana Humborga, obavezno upisivanje u registar lobista. Po toj zamisli, svaka tvrtka ali i odvjetnički ured koji dolazi u vezu sa zastupnicima, ministarstvima ili općenito državnim dužnosnicima, morao bi se registrirati. Jer u Berlinu svakodnevno na tisuće zastupnika različitih interesnih skupina utječe na političare a time i na donošenje raznih zakona. No za tu ideju za sad u Njemačkoj nema političke većine koja bi ju progurala.

Preporuka uredništva