1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koliko bi Hrvati dobili ‚uskrsnućem‘ Herceg-Bosne?

18. studenoga 2016

Herceg-Bosne već odavno nema, ali je još uvijek jedna od najvećih političkih tabu tema u BiH. O njoj i dan danas postoje vrlo oprečna mišljenja.

https://p.dw.com/p/2St2t
Wiederbelebung von Herzeg Bosna
Foto: DW/V. Soldo

Svaka nova obljetnica Herceg-Bosne izvlači stara pitanja: što je ona značila Hrvatima u BiH, što Srbima, a što Bošnjacima. Tu ne postoji zajednički stav, čak ni među samim Hrvatima nema sloge, Bošnjaci ju oštro kritiziraju, dok Srbi o ovom pitanju ne žele previše raspravljati.

Ove godine, obilježavanje 18. studenoga, kao dana utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne iz koje je nastala Hrvatska Republika Herceg-Bosna, a potom nestala Vašingtonskim sporazumom i postala dijelom zajednice Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, poprima nešto značajniju dimenziju.

Herceg-Bosna: trajni zalog i obveza?

Ove godine nekadašnji ministri u vladi HB, po prvi put su održali, kako su kazali, neformalno druženje, a upućene su i znakovite poruke. Tvrde da je Herceg-Bosna bila odgovor na srpsku agresiju i bošnjačku indolentnost prema obrani Hrvata, a ne paradržava s ciljem odcjepljenja od BiH.

Jedan od njih, dr. Božo Ljubić, poručio je: "HR HB ostaje trajna inspiracija, zalog i obveza i današnjim i budućim generacijama hrvatskih političara u BiH na planu izgradnje države BiH i tri jednakopravna i konstitutivna naroda."

Božo Ljubić
Božo LjubićFoto: DW/V. Soldo

U prvostupanjskoj presudi Haškog tribunala, izrečenoj šestorici visokih dužnosnika Herceg-Bosne, kaže se da je Hrvatska Republika Herceg-Bosna, skraćeno HR HB, za vrijeme rata u BiH bila političko-zemljopisni spoj teritorija na kojima su živjeli pretežito Hrvati u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 28. kolovoza 1993. Njen predsjednika Mate Boban proglasio ju je Republikom s 30 okruga, zahtijevajući za nju autonomni status u okviru BiH s ciljem kasnijeg odcjepljenja i priključenja Republici Hrvatskoj.

Čeka se konačna presuda o Herceg-Bosni

Prema presudi Haškog tribunala, Herceg-Bosna je tijekom rata u BiH bila poprište sukoba, etničkog čišćenja, ubijanja i progona civilnog, nehrvatskog stanovništva.

Njeno vojno i političko vodstvo pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji osuđeno je na dugogodišnje kazne zatvora. Presudom Haškog tribunala šestorici vojnih i političkih, visokih dužnosnika Herceg-Bosne, 29. svibnja 2013. godine, zaključeno je da je "postojao udruženi zločinački pothvat s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta, uglavnom u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, kako bi se ujedinili Hrvati u Bosni i Hercegovini". Prema presudi, ta područja kasnije su trebala biti pripojena Republici Hrvatskoj, ili ostati u bliskoj asocijaciji s njom. Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 1994.

Optuženi hrvatski lideri negiraju ovakvu presudu, a sljedeće godine Sudsko vijeće Haškog tribunala treba donijeti konačnu, drugostupanjsku presudu. No Herceg-Bosna, čiji su visoki vojni i politički dužnosnici nepravomoćno osuđeni pred Međunarodnim sudom u Haagu zbog progona nehrvatskog stanovništva i pod tezom 'udruženog zločinačkog pothvata', po svemu sudeći i danas je politička tabu tema.

Dva Bošnjaka - jedan protiv, a jedan brani HB

Za Bošnjake, kako to kaže član Predsjedništva BiH i prvi čovjek najjače bošnjačke stranke Bakir Izetbegović, ona je sinonim za patnju i bespotrebne sukobe.

"To je vraćanje unatrag na bolne i teške teme. Svatko ima pravo da Herceg-Bosnu doživljava kako želi, ali za nas Bošnjake ona je sinonim jedne patnje i bespotrebnog sukoba. Kada se povuče crta, mislim da smo svi loše prošli i da je to na duge staze pokvarilo odnose Bošnjaka i Hrvata. Ogromne žrtve smo pretrpjeli zbog stvaranja paradržave", tvrdi Izetbegović zaključujući kako su Hrvati najveća žrtva Herceg-Bosne.

Zulfo Robović, također Bošnjak i jedan od ministara u nekadašnjoj vladi HB ima potpuno drukčije stajalište. "Herceg-Bosna je stvorila okvir i jedan od modela mogućeg uređenja BiH koji bi, po mom mišljenju, bio katalizator razvoja u približavanju europskim standardima kod višenacionalnih državnih zajednica u okviru EU-a", komentira Robović za DW. On smatra da je "negiranje vrijednosti modela koji je pokazivala HR HB opstruiranje europskog puta BiH".

Zulfo Robović
Zulfo RobovićFoto: DW/V. Soldo

"Isto tako nije dobro glede političke budućnosti BiH negirati težnje i osjećaje velikog broja Hrvata BiH prema HR HB, koji su u najtežim danima devedesetih pod prisegom davali živote u obrani BiH", komentar je ovog Bošnjaka Herceg-Bosne.

Srbi: „Ako to Hrvati žele..."

Ranko Čvoro, zamjenik predsjednika Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, kaže da o Herceg-Bosni i o onome što je ona značila Hrvatima, pa i Bošnjacima i Srbima, treba govoriti povijest i oni koji to puno bolje znaju od njega. "Što se tiče ideje o nekoj novoj Herceg-Bosni, smatram da svako rješenje treba biti u duhu svih demokratskih stremljenja i ukoliko narod smatra da je taj proslov najbolje rješenje za njih, neka se to rješava u skladu s Ustavom i zakonima ove zemlje", komentira Čvoro za DW.

Mostarski književnik Veselin Gatalo često aktualna politička pitanja komentira na svoj osebujan i neobičan način. Kako kaže, ni Herceg-Bosna, kao ni druge četiri državne tvorevine u posljednje vrijeme na bh. tlu, nisu posebno oduševile. "Herceg-Bosna u ono vrijeme bila je jedinstven stav većine Hrvata kao i Republika Srpska Srba. Ali, ako je neka nova Herceg-Bosna demokratska želja hrvatskog naroda, zašto bih ja bio protiv?", ocjenjuje Gatalo za DW.

Herceg-Bosna Hrvatima: Od katastrofe...

Oštar kritičar Heceg-Bosne je mladi bosanski franjevac fra Petar Jeleč, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, teolog, profesor i povjesničar. On kaže da, kao bosanski Hrvat i još k tomu Posavljak, Herceg-Bosnu smatra kvislinškim projektom koji je nanio veliku štetu prvenstveno bosanskim Hrvatima.

"Ovaj projekt iza sebe je ostavio pustoš i unesrećio na tisuće ljudi svih nacionalnosti i vjera. Čelnicima Herceg-Bosne nije bio na pameti opstanak, nego podjela BiH, te su dogovorima s velikosrpskim agresorom (npr. dogovor Boban-Karadžić u Gracu) onemogućili slom velikosrpskog projekta koji i danas preko Milorada Dodika koči napredak ove zemlje", kaže ovaj svećenik za DW. Kao povijesne činjenice navodi izdaju Posavine, početak rata s Bošnjacima i smatra da se željelo iseliti što više Posavljaka i srednjobosanskih Hrvata i naseliti ih u Hercegovini i Hrvatskoj.

"To su povijesne činjenice, koje ostaju čvrste za sva vremena i ne može ih promijeniti ni stotine medijskih, jeftinih i nepismenih pamfletića raznorazne kvaziintelektualne 'elite'", kaže fra Jeleč. On ističe da je 18. studenoga, na dan herojske obrane i velike tragedije Vukovara, utemeljena i, kako kaže, 'kvislinška tvorevina koja nikome nije donijela ništa dobro'.

"Naravno, osim ratnim profiterima i mnogim političarima koji su se preko tog projekta naglo obogatili i postali 'ugledni' građani BiH i Hrvatske", zaključuje on.

...do obrane i spasa

Wiederbelebung von Herzeg Bosna
Ivo LučićFoto: DW/V. Soldo

Dijametralno suprotan stav ima dr.sc.Ivo Lučić, također povjesničar i profesor na zagrebačkom i mostarskom sveučilištu.

Podsjećajući da je središnja bh. vlast ignorirala stradanje Hrvatske koju je 1991. razarala JNA te da je u takvim okolnostima dio hrvatskog političkog vodstva u BiH osnovao HZ HB kojom je povezano nekoliko ranije osnovanih obrambenih zajednica Hrvata u BiH.

"U Odluci o osnivanju naglašeno je da će HZ HB 'poštovati demokratski izabranu vlast R BiH sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju'. Stvaranje HZ HB kao obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila", komentira profesor Lučić za DW.

Posebno ističe da je HZ HB zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova BiH gdje su Hrvati bili u većini te da su osnivači HB-a vjerovali su da će uz pomoć muslimana uspjeti obraniti te prostore.

"Da se ne radi ni o kakvom secesionizmu svjedoči i činjenica da su gotovo svi hrvatski zastupnici u Skupštini BiH sudjelovali 25. siječnja 1992. u izglasavanju Odluke o raspisivanju referenduma za neovisnost BiH, među njima i Mate Boban, predsjednik HZ HB. Osnovana je kao izraz solidarnosti Hrvata iz BiH sa stradanjem svojih sunarodnjaka u Hrvatskoj, kao jasna politička poruka srpskom i muslimanskom vodstvu da Hrvati ne žele ostati u krnjoj Jugoslaviji i kao jasno opredjeljenje da će se Hrvati u BiH braniti od svakog oblika agresije", kaže Lučić.

Koliko bi Hrvati dobili ‚uskrsnućem‘ Herceg-Bosne?

Faruk Kajtaz
Faruk KajtazFoto: DW/V. Soldo

Od nekadašnje Herceg-Bosne danas je ostalo samo udruženje kojim predsjedava Vladimir Šoljić koji često naglašava kako bez Herceg-Bosne i Hrvata ne bi bilo ni neovisne i suvremene BiH.

No, komentirajući za DW mogućnost 'uskrsnuća' neke „nove Herceg-Bosne", Faruk Kajtaz, novinar i politički analitičar iz Mostara, kaže: "Uskrsnuće Herceg-Bosne je posljedica duboke krize u FBiH i pokušajima da se dodatno uslože odnosi u BiH, jer imaju za cilj stvoriti dojam da sadašnji sustav organizacije Federacije ne funkcionira i da ga zato treba mijenjati." On smatra da je dodatni problem i što najjača hrvatska stranka, HDZ BiH, pristaje na uvjete o unutarnjoj reorganizaciji BiH od strane predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji se zalaže za neupitnost granica svoga entiteta.

"Inače, ideja Herceg-Bosne, kao trećeg entiteta ili federalne jedinice, po mom mišljenju nije najbolje rješenje za sve Hrvate u BiH. Čak i da se postigne suglasnost, veliko je pitanje koliko bi Hrvati u BiH time zaista dobili, a koliko izgubili", zaključuje Kajtaz.