1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koliko će Njemačku koštati nova sigurnosna politika?

Njemačka želi igrati značajniju ulogu po pitanju globalne sigurnosne politike. To će svakako utjecati i na značajno povećanje budžetskih izdvajanja za obranu, smatraju stručnjaci.

Početkom godine su se njemački predsjednik Joachim Gauck, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i ministriva obrane Ursula von der Leyen pobrinuli za dizanje medijske prašine. "Njemačka mora preuzeti više odgovornosti u otklanjanju kriza na svjetskoj političkoj sceni, a u slučaju nužde i upotrebom oružja", istakli su oni. Još tada je bilo jasno da to nije besplatno. Nove misije Bundeswehra u inozemstvu i jači angažman BND-a, njemačke obavještajne službe, podrazumijevaju i trošenje novca.

Mjesecima kasnije, nakon ove najave promjene kursa njemačke vanjske politike, postalo je jasno da će to biti još skuplje nego što se očekivalo - sukobi u Ukrajini, rat protiv terorista "Islamske države", nedostaci opreme njemačkih borbenih snaga i atraktivni program s kojim von der Leyen želi učiniti Bundeswehr jačim konkurentom na tržištu rada. Obrambeno politička budućnost Njemačke će na taj način još više opteretiti državni budžet. Toga je svjesna i SPD-ova stručnjakinja za budžet Karin Evers-Meyer: "Moja prognoza, kao i svih drugih stručnjaka, je da budžet obrane mora porasti. Ako želimo ispuniti svoje obveze koje smo preuzeli i bez znanja o tome što želimo u budućnosti, proračun mora porasti."

Budžet Bundeswehra ostaje nepromijenjen

Proteklog tjedna je održana takozvana sjednica čišćenja saveznog budžeta za 2015. Zastupnici su, između ostalog, još jednom raspravljali o drugoj po veličini stavci budžeta, a riječ je o budžetu za obranu. Rezultat je, usprkos dodatnim opterećenjim u slijedećoj godini, ostao na tome da se za Bundeswehr ponovo izdvoji 32,3 millijarde eura.

Ministrica Von der Leyen u posjeti vojnicima u Maliju početko ove godine

Ministrica Von der Leyen u posjeti vojnicima u Maliju početko ove godine

Međutim, zahvaljujući slučajnosti, ministrica von der Leyen nije morala tražiti povećanje budžeta. Zbog poteškoća u isporuci prilikom različitih projekata naoružavanja, u planiranju budžeta za 2015. je ostalo još slobodnog novca, pojašnjava stručnjak za budžet Bartholomäus Kalb iz CDU-a: "Poznate su vam poteškoće koje smo imali kod Pume, malog oklopnog vozila. Imamo kašnjenja s isporukom cisterni i s helikopterima. I to sve naravno utječe na budžet. Mi ne možemo platiti račune za materijale i opremu koje još nemamo."

U predstojećem budžetu za obranu će se osjetiti ta opterećenja. Tu će se naći i dodatne stavke, a koje će izazvati neizbježno srednjoročno povećanje budžeta, smatra Kalb: "Mi, osim tih velikih sustava, imamo i zagušenje u segmentu takozvanog održavanja opreme i sredstava, gdje se upravo i sada povećavaju naši troškovi, a potom će uslijediti određeni odljev novca za to."

I BND treba novac

Budžet za obranu nije jedina stavka koja treba biti veća glede nove njemačke vanjske politike. Stoga će, prije nego što Bundeswehr bude poslan u inozemstvo vlada znati koliko može biti opasan neki zadatak. I tu se u igri pojavljuje obavještajna služba (BND), koja će onima koji donose odluke proslijediti važne informacije o kriznim područjima.

Određene javne subvencije za BND su između 2008. i 2014. povećane za 28 posto. U slijedećoj godini bi trebale ponovo porasti i to na 615 milijuna eura. U usporedbi s budžetom Bundeswehra i njegove 32,3 milijarde eura to izgleda ekstremno malo. Ali, BND ne otkriva sva svoja sredstva i odakle ona dolaze.

Bundeswehr na raspolaganju ima oko 32 milijarde godišnje - hoće li to biti dovoljno za popravak nedostataka?

Bundeswehr na raspolaganju ima oko 32 milijarde godišnje - hoće li to biti dovoljno za popravak nedostataka?

Prikriveni financijski izvori BND-a

Stručnjak za rad obavještajne službe Erich Schmidt-Eenboom pojašnjava odakle dolazi novac za financiranje BND-a: "Na prvom mjestu je tradicionalno Savezno ministarstvo obrane. U prvom redu se to radi plaćanjem vojnika koji rade za obavještajnu službu, a trenutno bi trebalo biti oko 800 takvih radnih mjesta. Potom se to radi i tako što se sredstvima Bundeswehra financira rad tehničkih ustanova BND-a." Kada je riječ o satelitskim izviđanjima i tu Bundeswehr nosi najveći teret. "Uglavnom BND određuje gdje će se angažirati špijunski sateliti", kaže Schmidt-Eenboom.

Jedan dio svojih izdataka BND prebacuje i na njemačke borbene snage. To je još jedan argument za rast budžeta za obranu. Inače je Bundeswehr i jedan od glavnih dobitnika od informacija koje šalju obavještajne službe. Bivši predsjednik BND-a Hans Georg Wieck je u osnovi potvrdio da BND iz drugih izvora dobiva novac, ali zbog povjerljivosti informacija nije htio reći ništa određeno.

Wieck je, kao i Schmidt-Eenboom, uvjeren kako će BND u budućnosti trebati više novca kako bi informirao saveznu vladu o sve većim krizama. "Vrijeme u kojem se moglo živjeti od mirnih dividendi, a koje je nastupilo po okončanju Hladnog rata, je prošlo", kaže Wieck. "Danas se novi rizici ne pojavljuju samo na Krimu i u istočnoj Ukrajini, već prije svega na Bliskom istoku. Islamska država je takoreći inkarnacija prijetnje za cijelo to područje i to će voditi k tome da se sredstva za rad tajne službe povećaju", zaključuje on.

Preporuka uredništva