1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Kolika je moć sankcija?

SAD i EU su Rusiji uvele sankcije. Kremlj je ljut i prijeti protumjerama. Koliko su realna upozorenja o mogućnosti pokretanja spirale međusobnih sankcija i oživljavanje „Hladnog rata“?

Šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije početkom ožujka su usvojili trodijelni plan sankcija Rusiji. Prvi stupanj je obustavljanje razgovora s Moskvom o viznim olakšicama i novom sporazumu o partnerstvu. Druga faza sankcija obuhvaća zabranu ulaska pojedinaca u EU i zamrzavanje njihove imovine.

Sankcije za moćnike

Bruxelles je isprva uveo sankcije za 33 osobe iz Ukrajine i Rusije. Te osobe se smatra odgovornima za eskalaciju na Krimu koji je do polovine ožujka pripadao Ukrajini, a nakon toga ga je prisvojila Rusija. EU je u početkom ovog tjedna uvela sankcije za još 15 osoba. Među njima je i zamjenik ruskog premijera Dmitri Kosak koji je koordinator politike ruske vlade prema Krimu. Sankcijama je pogođeno i više vođa proruskih grupa na istoku Ukrajine.

Pogledajte video 04:54

Hoće li sankcije otjerati bogate Ruse?

Treći stupanj sankcija još nije uveden. On će biti uveden ako Rusija, po procjeni Europske unije, i dalje bude destabilizirala situaciju u Ukrajini. U slučaju toga su najavljene gospodarske sankcije. Međutim, do sada nije jasno kako bi te mjere trebale izgledati. Europska komisija trenutno radi na zajedničkoj poziciji svih 28 zemalja članica EU-a.

I SAD su velikom broju osoba iz okruženja ruske vlade zabranile ulazak u SAD i blokirale bankovne račune. U ponedjeljak je na listu sa imenima osoba pogođenih sankcijama dodano i ime šefa naftnog koncerna „Rosneft“, Igora Sečina. Na listi se nalaze političari i vojna lica koje se smatra odgovornima za krizu na Krimu i destabilizaciju situacije na istoku Ukrajine.

Sankcijama SAD je pogođena i banka iz St. Petersburga „Rosija“. Američka vlada navodi kako je pogođeno i 17 poduzeća koje imaju vezu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tome treba dodati i ograničavanje izvoza visoko-tehnoloških proizvoda koje može upotrijebiti ruska vojska. Dodatne sankcije mogu pogoditi i ključne branše ruskog gospodarstva, naravno, ako Rusija vojno intervenira u Ukrajini.

Kako je Rusija reagirala na sankcije?

Reakcije su različite: od podrugljivih do ljutitih. Neke od osoba koje su pogođene sankcijama su navele kako je „čast“ biti na toj listi. U međuvremenu Moskva prijeti i protumjerama. „Iskreno rečeno, počinju nas živcirati sa svojim sankcijama“, izjavio je Dmitri Rogosin, koji je također pogođen mjerama Zapada. On dodaje kako „oni na Zapadu ne razumiju da se sankcije mogu vratiti kao bumerang“.

Vladimir Putin i Igor Sečin

Vladimir Putin i Igor Sečin - ruganje sankcijama

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je na mogućnost negativnih posljedica za poslovne aktivnosti zapadnih energetskih koncerna u Rusiji. „Ako se ovo nastavi, naravno da ćemo morati razmisliti o tome kako će inozemne tvrtke raditi u Rusiji, posebno u ključnom, energetskom sektoru.“

Ruski naftni koncern „Rosneft“ surađuje s više zapadnih energetskih kompanija kao što su američka firma „ExxonMobil“, „Statoil“ iz Norveške ili talijanski naftni koncern „Eni“. Njemački energetski koncern „E.ON“ je u proteklih nekoliko godina također proširio poslove u Rusiji. On je od 2007. godine u Rusiju investirao šest milijardi eura. Prije svega je riječ o izgradnji novih elektrana.

Kakav je učinak sankcija?

Učinci sankcija se drže u granicama. Prekid razgovora o viznim olakšicama i novom sporazumu o partnerstvu EU i Rusije od strane EU je više simbolične prirode. Blokiranje bankovnih računa i zabrana ulaska u EU se odnosi na relativno mali krug ljudi. Pogođene osobe su navodno još ranije svoj novac sklonile na sigurno.

Dr. Susan Stewart, Stiftung Wissenschaft und Politik Berlin

Susan Stewart

Susan Stewart, stručnjak za istočnu Evropu iz Zaklade za znanost i politiku, kaže da bi sankcije indirektno mogle biti bolne. „Povećao se broj investitora koji povlače kapital jer strahuju da više neće smjeti odlaziti u Rusiju i da će rublja izgubiti na vrijednosti“, kaže Stewart. Sve bi to mogla biti posljedica nesigurnosti koja nastaje kroz krizu i sankcije. Posljedice toga će snositi i rusko gospodarstvo. Međunarodni monetarni fond je svoju prognozu rasta za Rusiju u 2014. godini u međuvremenu smanjio s 1,3 na 0,2 posto.

Spirala sankcija?

No istodobno se strahuje od pokretanja spirale međusobnih sankcija čije posljedice bi mogle biti nesagledive. Gernot Erler, opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju u slučaju novih sankcija Zapada računa s protusankcijama. „Postavlja se pitanje može li se spirala uzvratnih mjera uopće više kontrolirati“, kaže Erler i dodaje: „To bi uistinu značilo povratak Hladnog rata“ .

Susan Stewart također smatra da su ruske protusankcije „vrlo vjerojatne“. Ona se zalaže za upućivanje jasnog signala na adresu Kremlja i smatra kako oštre sankcije mogu natjerati Moskvu da promijeni svoj kurs. „Ako se pritom ostane kod relativno blagih sankcija, iako je Rusija anektirala Krim i destabilizirala istok Ukrajine, onda će Rusija to i dalje nastaviti raditi. Srednjoročno bi to moglo ugroziti države poput Moldavije ili Gruzije“, zaključuje Stewart.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic