1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Koji jezik uče đaci u Crnoj Gori?

Nakon 40 dana iscrpljujućih pregovora vlasti i oporbe i prijetnji bojkotom početka školske godine, izgleda da je u Crnoj Gori, ipak, na pomolu kompromis oko naziva jezika koji će se koristiti u nastavi.

Podgorica

Koji jezik u crnogorskim školama?

Rješenje su ponudili iz oporbenog „Pokreta za promjene“ (PzP) i ono je jednostavno: treba se samo vratiti korak unatrag i nastavni predmet nazivati „maternji jezik i književnost“. Onako kako je bilo i u prošloj školskoj godini. Prema prijedlogu PzP-a nastava bi se sljedeće godine u crnogorskim školama izvodila po novom zakonu, u kojem se ističe da je crnogorski službeni jezik, a da se nastava izvodi i na jezicima ostalih nacionalnih zajednica. Profesorica Božena Jelušić je za Deutsche Welle rekla kako je u datim okolnostima taj prijedlog optimalan. „Mislim da bi to bilo vrlo fleksibilno, politički mudro rješenje koje bi pokazalo da i vlasti i oporba imaju iste namjere, dovesti zemlju na put europskih integracija“.

Pritisak Bruxellesa

Crnogorski premijer Igor Lukšić

Igor Lukšić

Čini se da je to rješenje prihvatljivo i za ostale oporbene stranke, a vjerojatno i za vlast. Premijer Igor Lukšić je spreman dati savoju podršku i svjestan je činjenice da samo izlazak iz ove pat-pozicije omogućava izglasavanje izbornog zakonodavstva, a što je ključni uvjet da Crna Gora krajem ove godine dobije datum za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Bez podrške oporbe izborno zakonodavstvo se ne može usvojiti, jer je ustavom predviđeno da se odluka o tome mora donijeti dvotrećinskom podrškom u crnogorskom parlamentu.

Da je Bruxellesu također stalo do toga da Crna Gora uđe u novu fazu integracija, pokazuje informacija po kojoj je europski povjerenik za proširenje Štefan Füle prethodnih dana razgovarao sa svim čelnicima vladajućih i oporbenih stranaka i pozvao ih da u što skorijem roku postignu dogovor. Isti zahtjev je prilikom nedavnog posjeta Podgorici priopćio njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle.

Zbog užarene rasprave oko jezika i izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori se gotovo zaboravilo na ostalih šest zahtjeva EU po pitanju kojih je postignut tek mali napredak.

Nasilna kodifikacija

Štefan Füle

Štefan Füle - pritisak iz Bruxellesa

Profesorica Jelušić smatra da u opuštenijoj atmosferi treba otvoriti pravu priču oko jezika jer, kako navodi, to pitanje u podjeljenoj Crnoj Gori uvijek može izazvati određenu političku nestabilnost. Ona dodaje da je kodifikacija crnogorskog jezika sa dva nova slova brzo obavljena i da je stoga ličila na svojevrsno nasilje nad jezikom. „Čini mi se da bi bolje bilo da se išlo sporije. Jer, Crna Gora najzad jest država. U njoj, kao jednoj multikulturnoj državi, se govori istim jezikom koji ljudi nazivaju na različite načine.“

Inače, prema rezultatima popisa stanovništva obavljenog u prvoj polovini travnja ove godine, srpskim jezikom u Crnoj Gori govori 43, a crnogorskim 37 posto građana.

Autor: Mustafa Canka, Ulcinj

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva