1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koje su posljedice rezultata izbora u Grčkoj?

Ishodi izbora u Grčkoj pokazali su ne samo da je građanima dosta politike velikih stranaka već da postoji velika ljutnja. Što nakon izbora i koje su posljedice za Grčku, Europu i susjednu regiju jugoistočne Europe.

Ostvareni rezultati na nedjeljnim parlamentarnim izborima nekada velikih narodnih stranaka PASOK-a, grčkih socijalista i konzervativnih okupljenih oko stranke Nea Demokratia za politologa i analitičara Europskog centra za politiku Janisa Emmanouilidisa znači teško kažnjavanje za politiku koju su vodili u proteklih nekoliko desetljeća. Nekada velike stranke dobile su 19 posto (konzervativni) odnosno 13 posto (socijalisti) pa se zapravo više ne može govoriti da se radi o velikim narodnim strankama.

Janis A. Emmanouilidis

Janis A. Emmanouilidis, analitičar EPC-a

Razvoj stanja nakon izbora u Grčkoj je poptuno nejasan, objašnjava analitičar Janis Emmanouilidis. Postoji nekoliko opcija i aternativa: „Jedna je da se dvije najveće stranke povežu s jednom trećom strankom ili da se osnuje vlada nacionalnog spasa s velikim brojem stranaka, ali moguće je i održavanje novih izbora“, smatra Emmanouilidis i dodaje kako je „nesigurnost riječ kojom se najbolje opisuje aktualno stanje u Grčkoj“.

Većina građana Grčke želi da njihova zemlja ostane u eurozoni

Upitan da objasni što zapravo ishod parlamentarnih izbora u Grčkoj znači za EU i eurozonu, Emmanouilidis smatra da on ne vjeruje da bi jedna zemlja mogla napustiti eurozonu, pa niti Grčka i to unatoč lekcijama koje su građani održali velikih političkim stranakama, jer većina građana Grčke želi ostati u eurozoni.

"Vjerujem da će na koncu ta večina utjecati na političku scenu", kaže ovaj analitičar ali priznaje da je budućnost nesigurna. Prema mišljenju ovog politiologa iz briselskog Europskog centra za politiku, središnja poruka izbora u Grčkoj je da nova vlada – tko god to bio - mora sjesti za stol s europskim predstavnicima i partnerima kao i predstavnicima MMF-a te pregovarati kako dalje. Drugo je pitanje može li doći do kompromisa. Emmanouilidis drži da je možda potrebno dati više vremena za reforme za smanjenje javnih izdataka, ali i da štednja ostane neupitna. „Potrebno je jačanje gospodarske moći“, uvjeren je Emmanouilidis, jer bez „mini Marshallovog plana, Grčka neće moći stati na vlastite noge“.

Europa je izgubila strpljenje s grčkim političkim elitama

Može li Europa i dalje promatrati prekriženih ruku što se događa ili je strpljenje u Europi s političkom elitom u Grčkoj sada na kraju, po ovom pitanju Emmanouilidis zastupa mišljenje da je strpljenje s grčkim političkim elitama stalno u padu i to već neko vrijeme. Oko grčke elite prevladava nezadovoljstvo u europskim glavniom gradovima. S druge strane postoji strah da bi se negativni efekti i razvoj u Grčkoj mogli proširiti, a tu se ne radi samo o ekonomskim i fiskalnim posljedicama, već i o političkom stanju. I u drugim  zemljama EU-a građani bi mogli kazati „branimo se demokratskim putem protiv toga što se događa“. Emmanouilidis drži da se ne radi samo o ekonomskim već i političkim posljedicama krize.

Atena

Atena

„Ako u demokratskom procesu cijeli jedan narod kaže, nama je dosta, ne možemo više podnijeti ove recepte, treba nam bolja ravnoteža između štednje i rasta, tada se radi o zahtjevima za redefiniciju i promjene recepata kako riješiti krizu“, pojašnjava Emmanouilidis.

Upitni postojeći recepti za rješavanje krize

„Ovo su zahtjevi koji se pojavljuju i u drugim zemljama“, nastavlja ovaj politilog, „u Francuskoj s novim predsjednikom, koji kaže da postojeći recepti ne funkcioniraju, pa i u Njemačkoj, gdje se govori da postojeći pritisak štednje i  postojeći recepti očito ne donose rezultate“.

Grčka kovanica eura

Grčka kovanica eura

Ovaj analitičar ukazuje kako na mnogim instancama treba postojati spremnost da se krene putem između rasta i štednje. No hoće li to na kraju biti dovoljno, kako će reagirati tržišta, ostaje otvoreno pitanje.

Koje su posljedica za ostale zemlje?

Izravne posljedice prijete u ekonomskom pogledu, prije svega ako se kriza pogorša, što je moguće. Kriza bi imala posljedice na ostatak eurozone, a nakon toga bi došlo i do političkih posljedica, jer bi EU bio manje aktraktivan, a time i članstvo u Europskoj uniji.

Posljedice neće zaobići niti jugoistočnu Europu

Ova kriza ima posljedice koje sežu dalje od eurozone i EU-a, nastavak krize se odnosi na cijelu Europu i na globalnoj razini. I globalni igrači strahuju što bi se moglo dogoditi ako se nastavi kriza eurozone.

Kriza se odnosi na svaku zemlju nevisno je li država članica EU-a ili će skoro postati članica kao Hrvatska ili ako želi postati članica, ili ako se samo nalazi u blizini Europske unije kao i zemlje koje ionako imaju interes u napredak Europske unije, zaključuje analitičar Centra za europsku politiku (EPC) Janis Emmanouilidis.

Preporuka uredništva