1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Koja je uloga NATO saveza?

Samit NATO-a, najveći u povijesti ovog saveza, počinje u nedjelju navečer u Chicagu. Pred Atlantskim savezom stoje brojni izazovi, i do promjena će sigurno doći – pitanje je samo u kom smjeru.

Nato savez

Nato savez

Borba protiv somalijskih pirata, intervencija protiv Gadafija u Libiji, obučavanje afganistanske vojske – samo su tri nedavne misije koje izlaze iz okvira prvobitne zamisli NATO saveza. Bivši američki veleposlanik u NATO-u, Nicolas Burns, u ožujku ove godine pred Čikaškim savjetom za globalne poslove, formulirao je ulogu Atlantskog saveza na sljedeći način: „NATO mora biti najsposobnija hitna služba“. Po Burnsu je naročito važno da arapske zemlje mogu računajti na podršku NATO-a.

Razlike između Amerikanaca i Europljana

.

Nicholas Burns

Nicholas Burns

Isti stav iznosi i američka državna tajnica Hilary Clinton: „NATO je transatlantska organizacija i to će i ostati. Ali problemi pred nama nisu ograničeni na jedan ocean, niti naš posao to može biti“, izjavila je Clinton u travnju

U Evropi, međutim, postoje sumnje. „Europske vojske nisu spremne za globalna djelovanja“, kaže Gordon Adams, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Washingtonu. „Europljani teže tomu da svoje sigurnosne napore ograniče na Europu i bliske susjede, dok Amerikanci djeluju globalno. Euopljani se više oslanjaju na policiju u borbi protiv terorizma, dok Amerkanci stavljaju težište na vojsku."

Tijekom rata protiv terorizma, europski vojnici uglavnom su služili u mirovnim misijama, dok su američki sudjelovali i u borbenim akcijama. Njemačka, prije svih, vidi Ujedinjene narode kao ključnu organizaciju na kojoj leži odgovornost za međunarodne operacije. Po tom stavu, NATO ne bi trebao djelovati samostalno, bez suglasnosti Ujedinjenih naroda.

Razlike postoje i oko povlačenja iz Afganistana. Neke europske zemlje najavljuju da će se povući još prije isteka roka 2014., iako stručnjaci predviđaju da će Afganistan još najmanje deset godina biti ovisan od strane pomoći.

Ratovanje na kopnu je stvar prošlosti

Aktualni vrhovni komandant NATO-a je James Stavridis, i to je prvi put u Atlantskog saveza da je na njezinom čelu jedan pomorski časnik. Stavridisovo preuzimanje dužnosti 2009. , po profesoru Adamsu, jasan je signal da više nema velike opasnosti od kopnenog rata u središnjoj Europi. „Američke operacije u posljednjih 10 ili 15 godina uključivale su snage na zemlji, ali i velik broj zračnih udara“, objašnjava Adams.

Washington priželjkuje da europske članice preuzimaju više odgovornosti. „Njemačka je najveća zemlja u Europi, s najvećim gospodarstvom“, rekao je Nicolas Burns. „Ima veliki globalni utjecaj, ali unutar NATO-a ne vidimo taj utjecaj u vojnom i političkom smislu.“

U Njemačkoj postoji otpor prema pojačanom vojnom angažmanu iz povijesnih razloga, ali to nije uvijek dovoljno kako bi promijenilo stavove u Washingtonu. „Sjedinjene Države će morati naučiti da ne mogu očekivati od europskih saveznika da jednostavno odgovore na američku definiciju sigurnone politike i pošalju svoje vojnike“, kaže Adams.

Kako protiv praznih blagajni

Pored toga, Amerika želi da njeni saveznici u Europi ulažu više novca u obranu. Po novim pravilima, svaka članica je dužna odvojiti dva posto svog bruto nacionalno dohotka u vojni budžet. Većina zemalja, međutim, ne dostiže taj cilj. Njemačka je u 2011. na vojsku potrošila samo 1,4 posto.

Pod uticajem gospodarske krize, to je teško promijeniti. Zato Amerika teži tomu da ohrabri suradnju pri financiranju vojnih projekata u Europi .

Amerika se ne odriče NATO

Akcije izvan Europe

Akcije izvan Europe

Međutim, koliko daleko treba ići sa udruživanjem resursa? „Bilo bi dobro kritički razmotriti da li svaka zemlja članica zaista mora imati vlastitu avijaciju“, misli Steven Pifer, nekadašnji američki ambasador u Ukrajini. Ipak, teško je uvjeriti bilo koju državu da se u slučaju nužde može osloniti na vojnike susjedne zemlje. „Mislim da NATO mora vrlo pažljivo razmisliti o tome kako će sastaviti te sporazume, tako da će, ukoliko neke zemlje odluče da ne razvijaju neku vojnu oblast, dobiti pristup tim područjima u partnerskim zemljama“, kaže Steven Pifer.

Uprkos svim nesporazumima, Amerika se neće odreći NATO saveza. „Alijansa nam je potrebna kako bi održali mir, jedinstvo i demokraciju u Europi. To nije mali zadatak“, kaže Nicolas Burns. Postoji nada da će Europljani brinuti sami o sebi, kako bi Amerikanci bili slobodni za djelovanje negdje drugdje. Na primjer u Aziji.