1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Koja je tajna uspjeha njemačkog gospodarskog modela?

Njemačko gospodarstvo uređeno je po principu „socijalne tržišne ekonomije“. To znači da se s jedne strane temelji na tržišnoj konkurenciji, a da s druge strane država još uvijek ima dovoljno prostora za intervenciju.

Njemačkom gospodarstvu u posljednjih 50-tak godina uglavnom ide dobro. No posljednjih godina, dok je ostatak Europe tresla financijska i gospodarska kriza, njemačko gospodarstvo je stajalo postojano i stabilno. Mnogi uspjeh njemačkog gospodarstva objašnjavaju kombinacijom socijalnih i tržišnih komponenti.

Bismarckove zasluge

Korijeni tog sustava potiču još iz 19. stoljeća. „Bismarck, takozvani ‚Željezni kancelar' postavio je osnovu za socijalne zakone, tako što je uspostavio mirovinsko i zdravstveno osiguranje“, kaže Werner Schreiber, bivši ministar za socijalna pitanja u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt. Od tada su izdaci podijeljeni, odnosno polovinu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaća radnik, a drugu polovinu poslodavac. To je i dan danas osnovni princip socijalnih zakona, koji je nakon Drugog svjetskog rata proširen na obiteljsku i socijalnu politiku kao i na mnoge druge aspekte života. Dio njemačkog sustava je i autonomija u određivanju plaća. „Drugim riječima, sindikati i poslodavci imaju slobodu da sami određuju plaće – bez miješanja države“, kaže Schreiber u razgovoru za Deutsche Welle. Zbog takvog odnosa između sindikata i poslodavaca, radnici u Njemačkoj manje štrajkaju, što je velika prednost u odnosu na druge zemlje.

Broj zaposlenih u uzastopnom rastu

Uli Brückner

Uli Brückner

I dok u susjednim državama nezaposlenost probija rekorde, u Njemačkoj je zaposleno 42 milijuna građana, više nego ikada ranije. Za takav uspjeh zaslužna je i Agenda 2010, odnosno reforma tržišta rada, pokrenuta prije deset godina za vrijeme vladavina socijaldemokrata Gerharda Schrödera. „Najvažniji dio Agende 2010 bilo je uspostavljanje sektora s niskim plaćama, smanjivanje broja propisa i povećanje fleksibilnosti tržišta rada. S jedne strane, to je rezultiralo povećavanjem broja radnih mjesta, ali s druge, to je dovelo do toga da su mnogi poslovi danas slabo plaćeni“, tvrdi Uli Brückner sa Sveučilišta u Stanfordu.

Nova vlada, koju će najvjerojatnije sastavljati demokršćani i socijaldemokrati, će pokušati otkloniti negativne efekte ove reforme. „U Njemačkoj postoji veliki društveni konsenzus - mi promatramo društvo kao mehanizam. Naš politički sustav je poput grupe zupčanika u kome različite institucije pokreću jedna drugu. To je sve utemeljeno i u pravnom sustavu i zakonima“, kaže Brückner.
Industrijska snaga njemačke počiva i na dobro obrazovanom kadru. Svake godine oko 100.000 novih inženjera, kemičara i fizičara stiže na tržište rada, a za njihovo školovanje brine se već čuveni „dualni sustav“. Mladi tijekom školovanja kombiniraju teoriju i praksu, praktičan rad s predavanjima, objašnjava Brückner i navodi primjer: „Ako se bavite logistikom, obavezno učite jezike, računovodstvo, tržišne odnose, dakle sve o oblasti u kojoj se krećete kao stručnjak za logistiku ili špediciju“.

Potražnja za stručnjacima sve veća

Dakle, njemačko gospodarstvo svake godine ima priljev kvalificiranih stručnjaka. Od njih izvlače korist prije svega poduzeća srednje veličine, u kojima radi do 500 namještenika. Takva organizacije čine oko 99 posto od približno tri milijuna poduzeća u Njemačkoj. To su mahom obiteljske tvrtke. Klaus-Heiner Röhl iz Instituta njemačkog gospodarstva smatra da je to razlog što je u Njemačkoj industrija jača nego u drugim zemljama: „Ovdje obitelj posjeduje poduzeće, a u Velikoj Britaniji bi ono odavno bilo na burzi. A možda bi neka velika kompanija otkupila dionice, i prije ili kasnije bi tvornica u Velikoj Britaniji bila zatvorena i proizvodnja prenesena u inozemstvo“, kaže Röhl.
Većina obitelji, koje drže ovakve tvrtke, ima dovoljno kapitala u rezervi, i zbog toga ne plasira svoja poduzeća na burzu.

Klaus-Heiner Röhl

Klaus-Heiner Röhl

„Postave se dugoročni ciljevi. Nema žurbe. Nema prebrze ekspanzije“, objašnjava ovaj stručnjak. Istodobno, kvalitetni proizvodi nisu dovoljni u borbi protiv poduzeća koje imaju daleko jeftiniju radnu snagu, kao što su ona u Aziji. Njemačke firme zato nude i čitav niz usluga uz svoje proizvode: “Poduzeće ne prodaje recimo samo strojeve nego ih i montiraju, obučavaju radnike koji će ih upotrebljavati, nude servis koji radi 24 sata“, kaže Röhl.

Stalne inovacije

Stalne inovacije također jamče uspjeh „njemačkog modela“. Naime, Njemačka nema dovoljno prirodnih sirovina, pa je prinuđena stalno razvijati nova rješenja. „Imamo kompletnu mrežu istraživačkih centara koji se javno financiraju, poput instituta Max Planck i Frauenhofer. Oni postoje po cijeloj zemlji i aktivno surađuju s gospodarstvom. Tako preostaje i prostora za inovacije koje možda i ne pronalaze put do tržišta ali koje koriste daljnjem razvoju“, kaže Brückner.

I dok istraživači mogu sanjariti o budućnosti, u oblasti infrastrukture važne su samo činjenice. Doduše, Njemačka se i tu ima čime pohvaliti. Malo je zemalja na svijetu s tako izgrađenom energetskom mrežom, telekomunikacijama, cestovnim, željezničkim i zračnim prometom. Iz Berlina se automobilom može stići u sve Europske zemlje za manje od 24 sata. Naravno, tome doprinosi geografski položaj Njemačke, koja se nalazi u srcu Europe, i uživa umjerenu klimu, podsjeća Brückner: „Nemamo pretjerane toplotne valove, ni uragane, sve je relativno umjereno, nema pretjeranih vrućina i zbog toga ovdje već stoljećima vladaju povoljniji uvjeti za rast i proizvodnju nego na rubu Europe. I od toga je Njemačka oduvijek izvlačila i još uvijek izvlači veliku korist.“