1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Koja je najljepša riječ na svijetu

“Yakamoz” na turskom znači odraz mjesečine na vodi. “Hu lu”, na kineskom znači hrkanje. Ove su riječi izabrane za najljepše na svijetu u konkurenciji 2.500 riječi iz šezdesetak zemalja.

Traži se naljepša riječ na svijetu

Traži se naljepša riječ na svijetu

„Najljepša abeceda svijeta“. To je naziv natjecanja kojeg je organizirala revija „Kulturna razmjena – Magazin za međunarodne perspektive“ u suradnji s projektom njemačke vlade „2007. - Godina društvenih znanosti“. Radio-postaja Deutsche Welle također je bila uključena. Ljudi diljem svijeta svojom su se najdražom riječi uključili u natjecanje o potrazi za najljepšim riječima svijeta. Postoje riječi koje zvuče poput glazbe. Postoje riječi kojima se vrlo zorno izriče njihovo značenje. I postoje riječi koje su jednostavno zanimljive. Riječi kakvih ima u svakom jeziku svijeta.

„Ova ideja se rodila u našoj redakciji. U našoj reviji puno surađujemo sa stranim autorima i pri tome se puno bavimo prijevodima. Tako smo došli do zaključka da nas jako zabavlja čitati tekst u originalu i kakvih sve lijepih riječi tu ima. I onda nam je palo na pamet da bi s tim međunarodnim rječnikom trebalo nešto poduzeti”. Tako govori Jenny Friedrich-Freksa, glavna urednica magazina “Kulturna razmjena” ili na njemačkom “Kulturaustasch”. Osobno njena najdraža riječ je “Popo”. Na kineskom ona znači - svekrva. Na njemačkom nešto sasvim drugo – guza.

Sasvim jednostavna ideja

“Kulturaustausch” jedina je njemačka stručna revija koja se bavi međunarodnim kulturnim dijalogom. Radi se o prilično maloj redakciji obzirom na to da revija izlazi u 130 zemalja. Ona se bavi pitanjima: kako se na Njemačku gleda u svijetu, kako je vide kulturnjaci ili u kojoj mjeri uistinu funkcionira dijalog kultura. Jedan njemački pisac jednom je rekao: „Onaj tko nauči jedan jezik, skida šešir pred drugom nacijom”. Poticanje međusobnog razumijevanja temeljna je zamisao „najljepše abecede na svijetu“.

„Ideja o tome da pričamo jedni drugima o sebi prilično je jednostavna. Dapače, može se puno čuti a da čovjek ne mora naučiti jedan cijeli jezik ili upoznati kulturu, ili čak zemlju. Radi se o jednoj jedinoj riječi, koja potiče asocijacije. To je mali korak, kojim se može daleko zakoračiti.“

Od učesnika natjecanja se tražilo da pošalju svoju najdražu riječ i kratak tekst na materinjem jeziku. Tekst je morao objasniti zbog čega je izabrana baš ta riječ. Pobjednik je osvojio jedno putovanje na kojem će dobiti još mnoge poklone. Najbolji tekstovi objavljeni su u reviji Kulturaustausch. I naravno, u svojim programima emitira ih Deutsche Welle.

„Prije svega želimo podsjetiti da je jezik najizravniji oblik komunikacije. Mnogo slušamo o politici jezika, koliko je ona važna. No to djeluje strašno apstraktno, tako udaljeno od čovjeka i mi se pitamo zbog čega to baš moa biti tako?“

Veslje i uživanje u jeziku

U Njemačkoj je primjerice suočavanje s vlastitim jezikom zadnjih godina izuzetno snažna pojava. Razlog za to leži u vrlo lošim rezultatima istraživanja o tome koliko dobro svoj materinji jezik poznaju njemački školarci u usporedbi s mladima u drugim zemljama. Rezultati su izazvali strah da bi se mogla izgubiti čistoća jezika, u čemu nemalu ulogu igra i jak utjecaj engleskog. Tako su orgnaizirana natjecanja za najljepšu prvu rečenicu ili za najljepšu njemačku riječ. Postoji velik broj knjiga, vrlo čitanih, u kojima čistoća i fine nijanse njemačkog jezika gotovo da su izgubljene. Sada se pojavio „Leksikon ugroženih riječi“. Ali Jenny Friedrich Freksa ističe kako nije željela da se ovo natjecanje pretvori u akademsko rapravljanje. „Ovdje se radi o riječima, koje bi čovjeka trebale zabaviti. Stvarno se radi samo o najdražoj riječi. Radi se o tome da potaknemo čovjeka da počne razmišljati što stvarno cijeli u svom jeziku. Radi se stvarno samo o dobroj zabavi a ne o intelektualnom promišljanju. Radi se o veselju i uživanju u jeziku.”

"Šuškavac" - najljepša hrvatska riječ?

Pobjednica natjecanja je turska riječ Yakamoz, koja znači odraz mjesečine na vodi. Na drugom mjetu je slijedi kineska riječ “hu lu” – ili hrkanje, a na trećem je “volongoto” izraz koji na Lugandi, jeziku kojim govori većina stanovništva u Ugandi, znači neuredan. Žiri je ove riječi izabrao između 2.500 prijavljenih iz oko 60 zemalja.

Budući da se iz Hrvatske na natjecanje nitko nije prijavio, mi smo u hrvatskoj redakciji Deutsche Wellea organizirali vlastito. Nismo na kraju izabrali riječ pobjednicu, ali evo koje su riječi, doduše u vrlo kratkom roku, smislili naši novinari: Ljubav, šuškavac, žubor, mama, čežnja, Coca-Cola, godišnji. Ne znamo sviđa li vam se naš izbor, nije bilo lako ali kao što si je poželjela urednica revije Kulturaustausch, smišljati riječi bilo je zabavno i defitnivtivno je potaknulo na razmišljanje.

  • Datum 19.11.2007
  • Autor Ramon Garcia-Ziemsen/Snježana Kobešćak
  • Podijeli Pošalji Facebook Google+
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/CJJx
  • Datum 19.11.2007
  • Autor Ramon Garcia-Ziemsen/Snježana Kobešćak
  • Podijeli Pošalji Facebook Google+
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/CJJx