1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Koga evidentirati u popisu stanovništva?

13. srpnja 2010

Hrvatski sabor danas (13.7.) raspravlja o prijedlogu Zakona o popisu stanovništva. Popis bi se trebao provesti od 1. do 28. travnja 2011. te stajati 174,9 milijuna kuna.

https://p.dw.com/p/OHn8
Zgrada Sabora
Sabor odlučuje o popisu stanovništvaFoto: picture-alliance/ dpa
Tri bebe u rodilištu
U Hrvatskoj se rađa premalo djeceFoto: picture alliance / dpa

Prema Vladinom prijedlogu Zakona o stanovništvu trebale bi se popisati sve osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo te strani državljani ili osobe bez državljanstva, a koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. I to neovisno nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Popisom neće biti obuhvaćene osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište, ali su odsutne dulje od jedne godine, kao ni one koje imaju boravište u Hrvatskoj kraće od godine dana i ne namjeravaju dulje od toga ostati te studenti koji studiraju u inozemstvu.

Kada se vodila rasprava o tom zakonskom prijedlogu na sjednici Vlade, potpredsjednik Slobodan Uzelac upozorio je kako se pri provedbi popisa stanovništva treba voditi računa o građanima Hrvatske koji će u tom trenutku biti u inozemstvu, a kao posljedica događanja u regiji u nedavnoj prošlosti.

Dosadašnje brojke

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika. Od toga je bilo 2.135.900 muškaraca i 2.301.560 žena. Najviše je stanovnika bilo u dobi od 45 do 49 godina - njih 333.576. I iz tadašnjeg je popisa bilo razvidno da hrvatsko stanovništvo sve više stari, pa su demografi upozoravali da država hitno mora poduzeti neke poticajne mjere kako bi se zaustavili ti negativni trendovi. Sve Vlade su od tada donosile mjere za poticanje roditeljstva, a je li to dalo i konkretnih rezultata, znat ćemo u proljeće slijedeće godine.

Ljudi na tržnici
Najvažniji kriterij za popisivanje stanovništva je prebivališteFoto: Ognjen Alujevic

Među negativnim pokazateljima s prošlog popisa stanovništva moglo bi se navesti i tada slabo korištenje IT tehnologije, što se u međuvremenu popravilo.

Zanimljivo je da se Hrvatska po broju stanova i kuća u privatnom vlasništvu nalazi na vrhu europske ljestvice po glavi stanovnika, što je posljedica socijalističke politike. No, 20-tak posto ljudi živi u Hrvatskoj bez tekuće vode i kanalizacijskog čvora.

Prvi rezultati idućeg popisa trebali bi se znati do 30. lipnja 2011. godine.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm