1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Koga danas uopće zanima suvremena ozbiljna glazba?"

Muzički bijenale Zagreb kreirao je trendove suvremene ozbiljne glazbe, ali padom željezne zavjese nestao je i dio njegove karizme. No, Bijenale ipak uspješno preživljava teška i nepovoljna vremena.

Logo Muzičkog bijenala Zagreb

25. Muzički bijenale Zagreb

Otkada ga je 1961. pokrenuo Milko Kelemen, zahvaljujući MBZ-u Zagreb su posjetili gotovo svi važniji umjetnici međunarodnog ugleda - među njima su bili i Cage i Stravinski i Stockhausen. Prošlo izdanje festivala 2007. godine, ugostilo je skladatelja Krzysztofa Pendereckog, a tada je MBZ bio nagrađen i priznanjem Europske kulturne fondacije. No, unatoč atraktivnim gostima i međunarodnim priznanjima Bijenale danas pleše po tankoj crti između prvorazrednog kulturnog događaja i hermetične manifestacije za uski krug stručne publike, koja, kako se čuje, “dolazi slušati samu sebe“.

Rizične pozicije Bijenala svjestan je i umjetnički ravnatelj festivala Berislav Šipuš, koji sa svojim timom već nekoliko godina koncepciju festivala pokušava prilagoditi interesima šireg kruga publike: “Bijenale se tijekom godina pretvorio u festival koji ne može više biti provokativan kao što je bio, jer glazba koja nas danas okružuje nije više na tragu istraživanja, nekomunikacije, izolacije… Više ne postoji uska skupina ljudi koji su pisali sami sebi i slušali same sebe, jer glazba je danas širi globalni fenomen.“

Nema straha od mogućeg ukidanja Bijenala

Umjetnički ravnatelj festivala Berislav Šipuš

Umjetnički ravnatelj festivala Berislav Šipuš

Sajamska koncepcija Bijenala uz rizike donosi i prednosti, jer publika ima priliku birati iz šarolikog programa koji donosi presjek svega što se događa u svijetu suvremene umjetničke glazbe, mišljenje je kritičara zagrebačkog Radija 101 Trpimira Matasovića. On smatra da se to, bez obzira na to što je takva koncepcija znala rezultirati osrednjim programom, ove godine izbjeglo uspostavljanjem nit vodilja koja je problematizirala društveni angažman umjetnika. Tematska odrednica 25. Muzičkog bijenala Zagreb (17.-26.4.) nazvana “Umjetnost politika“ naišla je, naime, na dobar odaziv i umjetnika i publike, a posjećenost izvedbi, komentira Matasović, pokazuje da se predrasude o “teško slušljivim i nerazumljivim glazbenim djelima“ uspješno nadilaze: “Događaji MBZ-a puno su posjećeniji od mnogih elitnijih koncertnih produkcija, a važno je i što je veliki dio programa smješten u prostore Studentskoga centra, pa dolazi i mlađa publika, koju zanima ovaj tip glazbe i nešto novo.“

Karta se tako više tražila za balet “Vodoinstalater“ mladog splitskog skladatelja Gordana Tudora, a dovoljno je zainteresiranih bilo čak i za ponoćni nastup američke performerice Narcissister. Bijenale, tvrdi umjetnički ravnatelj Šipuš, ima potrebnu kritičnu masu publike koja se kreće oko 2 tisuće posjetitelja: “Moram priznati da smo zabilježili i veliki interes medija, posebno tiskanih, a ovoga puta se uključila u Hrvatska radiotelevizija koja je snimila veliki broj nastupa.“

Baletna predstava Vodoinstalater splitskog skladatelja Gordana Tudora

Baletna predstava "Vodoinstalater" splitskog skladatelja Gordana Tudora

Na svom 26. izdanju ove godine Bijenale će slaviti 50. godišnjicu osnutka. Jubilarka će zasigurno dodatno zainteresirati publiku, a bit će to - nada se Šipuš - prilika i za profiliranje nove generacije koja će preuzeti vodstvo Bijenala koje je spremno i za još širi spektar glazbe - od alternativnog rocka, preko elektronike do suvremenog jazza. Za budućnost Muzičkog bijenala Zagreb nema straha, jer spremnost otvaranja novim generacijama i glazbe i publike omogućit će i opstanak festivala u stvarnom doticaju s - kako mu i stoji u podnaslovu - suvremenom glazbom, a to i jest pravi izazov i razlog njegova postojanja.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. ur.: M. Ljubičić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic