1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Književna zagonetka zvana Franz Kafka

Smatraju ga jednim od najvažnijih pisaca na njemačkom jeziku. Iako djela Franza Kafke često nije lako razumjeti. I 130 godina nakon Kafkina rođenja, ona ostaju i dalje zagonetna.

Der Schriftsteller Franz Kafka in der Altstadt von Prag. (Aufnahme um 1920). Franz Kafka wurde am 3. Juli 1883 in Prag geboren und starb am 3. Juni 1924 in Kierling bei Wien. Zu seinen wichtigsten Werken gehören u.a. Die Verwandlung und Das Schloß.

Franz Kafka 1920 Altstadt von Prag

Franz Kafka čitav je svoj život proveo u Pragu. Rođen je 3. srpnja 1883, tu je studirao pravo i poslije studija godinama radio za jedno osiguravajuće društvo. U Pragu se nikada nije osjećao kao kod kuće. Potekao je iz židovske obitelji pa je tako pripadao nekolicini Pražana čiji je materinji jezik uz češki bio i njemački. Tako je i pisao – na oba jezika.

Iako se radnja njegovih romana često doista odigrava u Pragu, Kafka se nikada nije služio pravom, realnom slikom ovog grada s početka 20. stoljeća. Naprotiv, u njegovim radovima uvijek se osjećala jedna čudna, nestvarna atmosfera dok su protagonisti prije djelovali kao neke figure sa šahovske ploče koje je moguće pomicati u svim smjerovima, nego kao pravi ljudi od krvi i mesa. Zašto je Kafka upravo tako pisao? Zašto je svoje likove uvijek iznova izlagao situacijama koje u stvarnosti nisu imale nikakvog smisla? Mnogi od njegovih čitatelja nikada nisu dobili odgovore na ova pitanja.

Prag

Kafkin grad, Prag

Tako je primjerice izvjesni liječnik Siegfried Wolff odmah nakon objavljivanja kupio njegovu pripovjetku Preobražaj, pročitao ju, no razumio nije gotovo ništa. Očajan, Wolff se pismeno obratio samom Kafki riječima: „Poštovani gospodine! Učinili ste me nesretnim. Poklonio sam Vaš Preobražaj svojoj rođakinji, no niti ona kao ni ja, nije ništa razumijela. Moja rođakinja je knjigu posudila svojoj majci, no niti ona nije imala nikakvo objašnjenje….Samo mi Vi možete pomoći. Dapače, morate, Vi ste mi priredili sve ovo. Dakle, recite mi, kako da svojoj rođakinji objasnim Vaš Preobražaj."

Moć teksta

Zbog čega je Kafka pisao na tako mračan način, a svoje likove smještao u takve situacije kakvih u stvarnosti, barem ne u doslovnom smislu, nema? Ovakvim načinom pisanja Kafka je sam sebi otežao život jer je time spriječio da već za života postane poznati autor kojeg cijeni široka publika.

Ljudi sjede u sudnici

Scena iz filam Orsona Wellesa "Proces", 1962.

Germanist Thomas Anz sa Sveučilišta u Marburgu, koji je napisao rad na temu Kafke i njegova djela, smatra da je Kafka veliki pjesnik apsurda. Njegova zatvorena, zagonetna književnost, smatra Anz, odgovor je na sve te netransparntne sudske djelatnike ili osobe na položajima, s kojima se suočavaju likovi Kafkinih romana. To vrijedi prije svega za državne institucije, koje Kafka opisuje u romanima kao što je Proces ili u pripovjetki U kažnjeničkoj koloniji. U oba teksta on opisuje bespomoćnost pojedinca pred anonimnim moćima: civilnim sudom u Procesu i vojnim u U kažnjeničkoj koloni. Zbog čega su optuženi optuženi? Oni to ne znaju. Takva se situacija  naziva "kafkijanskom".

Nelagode moderne

U Kafkinim tekstovima, smatra pak Max Braun, germanist i voditelj književnog odjela Zaklade Konrad Adenauer, odražava se nervoza njegova vremena u odnosu na tadašnje fenomene modernizacije. Rast gradova, nova prijevozna sredstva poput željeznice te prije svega automobil, nove tehnike proizvodnje i sve zrelija država - to je sve bilo novo i ljude je činilo nesigurnima. Taj nemir osjećaju ljudi još i danas.

"Autoriteti su djelomično doživljavani kao prijetnja, djelomočno ih se ismijavalo. Sve je to vodilo u određen gubitak orijentacije. To su iskustva moderne koja su se zadržala do danas a koja je jedan pisac poput Kafke dočarao na sjajan i izuzetan način", kaže Braun.

Pohvale za višeznačnost

Orignalni rukopis Kafkina Procesa

Orignalni rukopis Kafkina "Procesa"

Višeznačnost koja se provlači kroz Kafkine tekstove može se objasniti na još jedan način, priča Michael Braun. Razlog je u Kafkinom višeznačnom identitetu, koji je i karakteristični fenomen moderne. "Kafka je bio židov, Kafka je bio odvjetnik, Kafka je bio pisac. Kafka dolazi iz Praga, bio je Čeh i Nijemac. A u toj višeznačnoj mješavini različitih identiteta, tražiti onog Kafku koji će izreći nešto jasno i jednoznačno, bit će uvijek problem." "Svejedno", dodaje Braun, "upravo taj problem i čini Kafine tekstove tako zanimljivima. Jer kad taj problem ne bi postojao, gdje bi uopće bila motivacija za čitanje Kafke?"

Preporuka uredništva