Klimatske promjene zadiru u džep

Zemlja bi se do 2050. mogla zagrijati za oko četiri i pol stupnja, a posljedice bi diljem svijeta bile dramatične. Ni Njemačka ne bi bila pošteđena. Ne poduzmu li se hitno mjere protiv klimatskih promjena, njemački znanstvenici do sredine ovog stoljeća računaju s ogromnim troškovima za nacionalno gospodarstvo. Do tog je zaključka došao i Njemački institut za istraživanje gospodarstva u studiji što je upravo predstavljena u Berlinu.

Kada sve zbroji i oduzme, Claudia Kemfert s Njemačkog instituta za istraživanje gospodarstva dolazi do jednog jedinog zaključka: «Potrebna nam je ni manje ni više nego energetska revolucija.» Ona je, naime, izračunala koliko bi Njemačku koštalo, kada emisija ugljičnog dioksida diljem svijeta u Zemljinu atmosferu uskoro ne bi bila smanjena. Stručnjaci predviđaju globalni porast temperature zraka za oko četiri i pol Celzijeva stupnja – izgledi od kojih njemačkome gospodarstvu pada mrak na oči. «Ne posvetimo li se zaštiti klime, Njemačku će zapasti troškovi u visini od oko 800 milijardi eura.»

Zastrašujuća predviđanja

Evo i podrobnog scenarija: Najskuplje će biti otklanjanje izravnih štetnih utjecaja promjene klime, na primjer kada opadne vodostaj rijeka. «Niski vodostaj će dovesti do šteta u poljoprivredi i šumarstvu, a neće biti ni dovoljno vode za hlađenje elektrana», pojašnjava Kemfert.

To će biti druga golema stavka među troškovima, izračunao je Institut. Budući da elektrane u sušnim razdobljima moraju biti iskopčane, porast će cijena električne energije. Istodobno će i nafte biti sve manje, jer će u zemljama izvoznicama sve češće bijesniti olujna nevremena. «Povećani izdaci za energiju iznosit će gotovo 300 milijardi eura. Od toga će gotovo polovina otpasti na privatna domaćinstva.» I to 250 eura godišnje na svako njemačko domaćinstvo.

Zimovališta ostaju bez snijega

Dolazimo i do treće po veličini stavke u kalkulaciji budućih troškova: Njemačka će, prema predviđanju Instituta za istraživanje gospodarstva, morati uložiti mnogo novca u prilagodbu novim uvjetima tržišne utakmice, na primjer u turizmu. «Ako bi došlo do povećanja temperature za četiri i pol stupnja, sva bi njemačka skijališta ostala bez snijega.» I njemački bi poljoprivrednici bili stavljeni pred nove izazove. Svoje bi oranice morali više i češće navodnjavati te uzgajati druge ratarske kulture koje podnose velike ljetne suše u vrućine.

No, hoće li globalno zatopljenje za Njemačku doista imati samo negativne posljedice? «U konačni su iznos uračunati i pozitivni učinci, na primjer u poljoprivredi ili građevinarstvu. No, u cjelini prevladavaju negativne posljedice.» Nitko, međutim, ne može sa sigurnošću reći kakva će klima u Njemačkoj vladati za 50 godina. Toga je, naravno, svjesna i Claudia Kemfert s Instituta za istraživanje gospodarstva: «Ne smijete shvatiti kao konkretnu prognozu da će 2050. godine nastupiti točno ovakav scenarij. Radi se o simulaciji prema načelu ‹ako se stvari budu odvijale tako i tako, dogodit će se to i to›.»

Jeftinije spriječiti nego liječiti

Najbolji bi bilo ne dopustiti da do toga dođe. Učinkovita zaštita klime, doduše, nije jeftina, ali bi nas posljedice klimatskih promjena koštale trostruko više.