1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Klauzula za Finsku - početak kraja eurozone?

Nakon što se Finska de facto "isključila" i gotovo uopće ne sudjeluje u paketu za pomoć Grčkoj, sada isti tretman traže Nizozemska i Austrija. To bi pak moglo ugroziti cijeli pakt za prezaduženu mediteransku zemlju..

Grafika: Drugi paket pomoći za Grčku

Upitan drugi paket za Grčku

Sadržaj završne deklaracije briselskog izvanrednog summita zemalja eurozone od 21.srpnja o drugom paketu pomoći za Grčku možda je formuliran složeno, ali svim sudionicima je sve - bilo jasno.

Radilo se o klauzuli za Finsku. Ona glasi: „Prema potrebama članicama eurozone će se pokriti rizik za jamstva koja pružaju za fond za stabilizaciju eura EFSF“. Nova finska vlada još je prije srpanjskog summita naglasila da pristaje za nove kredite samo ako se u novom paketu doda klauzula koja ide u korist Helsinkiju.

Finski primjer mogli bi slijediti i ostali

Da se klauzula odnosi samo na Finsku, to za vrijeme summita nitko nije propitkivao. Ni austrijska ni nizozemska vlada nisu spominjale da bi mogle također zatražiti nešto slično kao i Finska. Beč i Haag tada su se borili kao i Berlin s jednim sasvim drugim pitanjem, a to je bilo sudjelovanje privatnih vjerovnika. Dok su Njemačka, Austrija i Nizozemska kompromis oko sudjelovanja banaka "prodavali" kao svoj uspjeh, finskoj je vladi bilo važnije spasiti svoje „ovčice“ – i to im je uspjelo. Dogovor oko jamstva koji su postigli Atena i Helsinki predstavlja temelj provedbe briselskih odluka.

Znak eura i europske zvijezde

Koliko vrijede dogovori s posljednjeg summita eurozone?

Prošle srijede (17.8.) finska ministrica financija Jutta Urpilainen i njezin grčki kolega po dužnosti Evangelos Venizelos dogovorili su da će Finska od Grčke za njezino sudjelovanje u drugom paketu pomoći za Atenu dobiti novac. Atena će u sigurne fondove uložiti jednu milijardu eura i u slučaju državnog bankrota vratiti ih Finskoj. Zanimljivo je da jamstva koje daje Grčka nisu nekretnine, kako je to tražila Finska, već se radi o gotovini, koja potječe iz prvog paketa za Grčku. Time druge članice eurozone financiraju finski doprinos doduše neizravno, a time je Helsinki de facto napustio akciju pružanja pomoći Grčkoj.

Maria Fekter

Maria Fekter, austrijska ministrica financija

Reagirajući na finsko-grčki dogovor, nekoliko manjih članica eurozone koje raspolažu s najboljim ocjenama rating-agencija zatražile su same da se dogovore s Atenom na isti način kao i Finska. Austrijska ministrica financija Maria Fekter obrazložila je svoj zahtjev da dogovor sa summita nije shvatila kao „Lex Finnland“ već kao pravilo koje vrijedi za sve članice. Glasnogovornik nizozemskog ministarstva financija argumentirao je na sličan način i tvrdio da je njegova vlada „u Bruxellesu uvijek naglašavala da i Haag želi iste uvjete kao i Helsinki“. Službeno pak nizozemska vlada još nije predala svoje zahtjeve. Pod unutarnjopolitičkim pritiskom nalazi se nizozemski premijer Mark Rutte. Šef euroskeptične slobodarske stranke Gert Wilders od ministra financija Jana Keesa je zatražio da se „sjedne u idući zrakoplov za Atenu i ispregovara isti ugovor kao i Finci“. Javila se i slovenska vlada koja sada također želi bilateralni dogovor s Atenom.

Austrijska miniustrica Fekter formalno ima pravo: Briselski dogovor je otvoreno formuliran i stoga potencijalno vrijedi za sve članice. Da se na kraju ipak radi o „Lex Finnland“ svima je jednako jasno. Klauzula pokazuje još jednom koliko je summit zemalja eurozone ostavio neriješenih pitanja.

Opasnost za cijelokupni paket

U Europskoj komisiji raste bojazan da bi bilateralni dogovor mogao biti primjer ostalima i na taj način ugroziti ukupni paket. Glasnogovornik povjerenika za financije Ollija Rehna u petak (19.8.) je izjavio kako je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio da bi previše zahtjeva za jamstvima otišlo predaleko u pružanju kredita Grčkoj. Eurozona sada mora preispitati kako treba interpretirati spomenutu formulaciju.

Olli Rehn

Povjerenik za financije Olli Rehn

Za to ne postoje pravni kriteriji. Eurozona mora politički razjasniti kako najbolje opravdati i ispuniti „duh deklaracije sa summita“. Teško da će ministri financija prihvatiti ideju svoje austrijske kolegice. Ona je kao kompromis predložila da zemlje (kao što su primjerice Austrija) i čije banke u Grčkoj nisu vrlo aktivne, također mogu zatražiti dogovor o jamstvima, ali ne i zemlje (poput Njemačke) čije su banke uvelike angažirane u Grčkoj. Time se neće ispuniti želja povjerenika Rehna, jer je gotovo nevjerojatno da će nova rasprava prestati do kraja ovog mjeseca.

Autor: Alen Legović (agencije)

Od. ured.: S. Matić

Preporuka uredništva