1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Klanje Kurbana na njemački način

Muslimani obilježavaju svoj najveći praznik: Kurban-bajram. Najznačajniji ritual je klanje kurbana. U Njemačkoj se to radi pod strogom kontrolom.

Ritualno klanje ovaca u Sarajevu

Ritualno klanje ovaca u Sarajevu

Muslimani će sljedeća četiri dana biti u mislima s božijim poslanikom Ibrahimom koji je bio spreman da u ime Boga (Alaha) žrtvuje i svog vlastitog sina. Od toga dana, pa sve do danas, muslimani koji imaju financijskih mogućnosti, izvršavaju zapovijed – prinošenje žrtve, uglavnom klanjem životinja. To je najčešće ovca, zatim koza, krava ili deva.

Za muslimane u Njemačkoj, kao u cijelom svijetu, Kurban-bajram je najveći praznik. Najznačajniji ritual je klanje kurbana. Međutim, za oko četiri milijuna muslimana u Njemačkoj tu počinju problemi. Naime, klanje životinja bez predhodnog ošamućivanja u Njemačkoj je zabranjeno. Upravo oko toga su mišljenja podijeljena. Udruženja za zaštitu životinja navode da je klanje bez predhodnog ošamućivanja nasilje nad životinjama i bolan i neljudski način oduzimanja života. Za neke muslimane ošamućivanje je „haram“ (grijeh), a za druge sasvim prihvatljivo i ne kosi se s vjerskim propisima.

Vjernici na Kurban-Bajram u džamiji u Bijeljini

Kurban-Bajram je najveći muslimanski praznik

Klanje uz pomoć elektro-šoka i pneumatskog pištolja

Prof. Mustafa ef. Hadžić je član Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj i Vijeća za fetve u Njemačkoj, ogranka Europskog vijeća za fetve. “Pripadam umjerenom krilu shvaćanja islamskih propisa i smatram da je važno da životinja prije klanja pokazuje znake života. Ošamućivanje ju neće usmrtiti, nego će ju samo privremeno onesposobiti u pružanju otpora tijekom klanja”, kaže Hadžić.

Njemačka policija, sanitarna inspekcija i veterinarska služba u posljednjih nekoliko godina usko surađuju u sprječavanju klanja životinja u vjerske svrhe bez ispunjavanja propisanih uvijeta. Onaj tko kolje bez dozvole, može očekivati novčanu kaznu i do 25.000 eura. Toga je svjestan i Fevzi Kiracti koji je iz Turske u Njemačku došao prije 16 godina.

Fevzi Kiragti

Fevzi Kiragti

“I ove godine koljem kurban na jednom imanju čiji je vlasnik Nijemac. S prijateljima i rodbinom sam kupio kravu koju žrtvujemo u ime Alaha. Postoji mogućnost da uplatim na račun neke humanitarnih organizacija ili u svom džematu i da to oni urade bez moje nazočnosti. Međutim, Bajram je obiteljski praznik i želim da i moji članovi obitelji osjete blagodati ovog praznika”, kaže Kiracti.

Zbog strogih zakonskih pravila, mnogi se radije odlučuju uplatiti za kurban kod neke od institucija ili humanitarnih organizacija koja će to obaviti po vjerskim propisima. A je li nagrada kod Boga ista, bez obzira koliko čovjek izdvojio novca za kurban?

“Sevap je isti, sve ostalo su nijanse”

Žrtvovane životinje pred jednom mesnicom

Svaki bi musliman trebao ritualno zaklati ovcu,kozu, janje ili devu

“Vrijednost kurbana se mjeri po iznosu novca koji je izdvojen iz našeg privatnog budžeta. Nije bitno gdje se obavlja klanje. Potrebno je da je to urađeno s čistom namjerom, da je novac pošteno zarađen i da se meso pravilno distribuira u sredinama u kojima se ono dijeli”, kaže Mustafa ef. Hadžić, bivši profesor Medrese u Visokom i dodaje: “Činjenica je da je veća nagrada kod Boga za onog tko je izdvojio više novca. Međutim, nagrada je shodna realnim mogućnostima osobe. Možda će osoba koja je za kurban izdvojila polovicu svog kućnog budžeta imati veću nagradu od onog tko ima desetine tisuća eura, a za kurban je izdvojio nekoliko eura više od prve osobe koju sam naveo”.

Financijski faktor je po svemu sudeći i razlog zbog čega dvije trećine kurbana, čije klanje organizira Merhamet (muslimanska humanitarna organizacija) u Njemačkoj, stiže iz Australije, a ne iz BiH. Naime, cijena kurbana koji se kolje i doprema iz Australije je 119, a iz BiH 179 eura. Posredstvom Merhameta će ove godine u BiH u javnim kuhinjama, siromašnim i domovima za nezbrinutu djecu i domovima staraca, biti poslano više od 800 kurbana.

Cilj kurbana, što u prijevodu s arapskog jezika znači “žrtva pomoću koje se približavate Bogu i ljudima” je da draži i slasti Bajrama, kao vjerskog praznika, osjete i siromašni. Je li čovjek osobno obavio klanje, uz pomoć nekog stručnjaka ili je platio da bi netko drugi to napravio u njegovo ime, skoro da i nije bitno jer “sevap (dobro djelo) je isti, sve ostalo su nijanse”.

Autor: Mehmed Smajić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva